Veljek dvakrat su prošli tajedan hrabri u črni maska maskirani muži s lažnimi profili na socijalni mediji došli pred srpske kulturne centre da bi rekli ljudem, da ovde nij mjesta za nje. Oficijelna Hrvatska je pravoda odbila ovakovo ponašanje, na socijalni mediji malo preveć ljudi svečuje ove „demonstracije“. Med njimi morebit i nekoliko gorkih gradišćanskih Hrvatov.
Nedilju, 9. novembra je HKD u Čembi održao svoju generalnu sjednicu. Za 2026. ljeto ćedu biti infrastruktura, obrazovanje i bolja vidljivost težišća.
U maju ovoga ljeta je Gudrun Simon iz Uzlopa darovala matične cele za maloga pacijenta u Poljskoj, ki trpi od leukemije. S tim je dičaku dala šansu na ozdravljenje i daljnji žitak.
U nedilju su svetačno otkrli spomenik za Györgyja Rohonczyja, ki nosi i naziv »Gornjopuljanski Schindler«. Polag organizatorov je ovo prvi spomenik ki je isključivo posvećen osobi, ka je spašavala Rome.
Početkom novembra je Zorka Kinda-Berlaković stupila u mirovinu kao namješćenica na Slavistiki u Beču. Gradišćanskohrvatske vježbe pelja ljetos ada na daljinu Katarina Tyran, u medjuvrimenu profesorica u Helsinkiju. Da će Slavistika u Beču ostati prez osoblja sa težišćem na jednu od svojih slavskih manjin se je gledajući razvitak prošlih ljet moglo očekivati, razumljivo nekako nije – Austrija ima četire autohtone slavske manjine, a najveća Slavistika, stručno mjesto za proučavanje slavskih temov, nima nikakovo težišće o nji.
Društvo za obrazovanje gradišćanskih Hrvatov s obljubljenom dičjom serijom crtićev je otputovalo u Zagreb da predstavi projekt u hrvatskoj metropoli.
Prošli tajedan nudjao je bezbroj mogućnosti, kade su ili kade bi gradišćanske Hrvatice i Hrvati tribali nastupiti kao oficijelna manjina. Kongres FUEN-a, sve priredbe i tiskovne konferencije u vezi s Peršmanovom dvoru, itd. Na sastanki s drugimi manjinami iz drugih držav, začudjene reakcije su uvijek kod iste točak iste. Vi nimate službeni gremij? Vi nimate glavnu ustanovu? Da, mi toga nimamo. Bilo je pravoda i u povijesti i u novije vrime različnih pokusov kako stvarati krov za gradišćanske Hrvatice i Hrvate. Zaistinu uspješan nijedan pokus nije bio. HKD u Gradišću je još najbliže došao kakovoj vrsti krovne organizacije, kad je u svakom selu osnovao seoske grupe. Danasdan postoji od tih jako čuda na papiru. Zaistinu aktivno djelovanje more dokazati samo šakica tih sekcijov.