Tribina »Hrvatska literatura i izdavačka djelatnost u Madjarskoj održala se je 16. junija u Hrvatskom centru u Beču na koj su nastupili ugledni pisci i teoretičari književnosti, tr nakladniki iz Ugarske. Cilj tribine je bio progovoriti o suvrimeni autorski osobnosti i recentni izdavački projekt Nakladničkoga neprofitnoga poduzeća Croatica iz Budimpešte tr o kvalitetnoj knjižnoj seriji pečuškoga Znanstvenoga zavoda Hrvata iz Madjarske.
 

BEČ — Hrvatsko manjinsko nakladničtvo iz Madjarske se je u poslidnjem desetljeću nametnulo javnosti osmišljenimi projekti poput knjižnoga niza »Hrvatski pisci u Mađarskoj« (Croatica) ili pak znanstvenih djel iz područja poredbene i jezikoslovne kroatistike (Znanstveni zavod Hrvata iz Mađarske).

 

Uz teorijska zapažanja stručnjakov iz Budimpešte i Pečuha (Mijo Karagić i Stjepan Blažetin) s posebnim zanimanjem publika je iščekivala prezentaciju zbirke pjesam uglednoga pjesnika Marka Dekića pod naslovom »Pruži mi ruku«, o čijem je pjesničkom opusu govorio jedan od najboljih poznavateljev hrvatske literature u Madjarskoj dr. Mijo Karagić.
 

Ravnatelj budimpeštanskoga Nakladničkoga poduzeća Croatica i poznati pisac učbenikov materinskoga jezika Čaba Horvat predstavio je najnovija izdanja najproduktivnije manjinske izdavačke kuće u Madjarskoj, ka s uspjehom djeluje punih deset ljet i u čiji poslovni aranžmani se spominje već od sedamdeset autorskih prav za tiskanje učbenikov. Uz klasična izdanja se je ta nakladnička kuća istakla i u objavljivanju djela na novi mediji.
 

Ugledni sveučilišni profesor i antologičar mr. sc. Stjepan Blažetin predstavio je seriju Znanstvenoga zavoda Hrvata iz Mađarske i to biblioteke Prozor i biblioteka Croatica Hungaricae, ke objavljuju vrlo atraktivne knjige.
 

Bez obzira na demokratizaciju madjarskoga društva, bez obzira na prominjeni odnos prema nacionalnim manjinam, još uvijek je pothvat objelodaniti knjigu na hrvatskom jeziku u Madjarskoj. Ta pothvat je još veći ako je rič o knjigi znanstvenoga karaktera i opet, naglašavam, na hrvatskom jeziku u Madjarskoj. Da se ove misli ne bi pogrišno protumačile, evo nekoliko činjenic. U razdoblju od Drugoga svitskoga boja pa do danas Hrvati u Madjarskoj sve do 1969. nisu uspili i nisu mogli objelodaniti nijednu knjigu na hrvatskom jeziku iz pera naših, hrvatskih autorov iz Madjarske. I toga, često spominjanoga 1969. ljeta, objelodanjena je „tek“ jedna pjesnička antologija pod naslovom »U kolo«. Opet je uslijedila duga stanka do 1977., kada je iz tiska izašla opet često spominjana pjesnička zbirka »Povratak u Podravinu« Josipa Gujaša Džuretina. Od tada pa do danas prošla su 34 ljeta. Za to vrime, po procjena Znanstvenoga zavoda Hrvata u Mađarskoj, objelodanjeno je stotinjak hrvatskih knjig u Madjarskoj. (Točnu evidenciju za sada nimamo, jedna od naših zadać u Zavodu jest i izrada bibliografije hrvatskih izdanja u Madjarskoj.) Med njimi najveć je književnih djel, poglavito pjesam, a vrlo malo znanstvenih djel. Knjige znanstvenoga karaktera objelodanjene u zadnjih desetak ljet u Pečuhu (primjerice autora dr. Ernesta Barića i dr. Janje Prodan i ostalih suradnikov Zavoda), od iznimnoga su značenja za hrvatsku nacionalnu manjinu jer, prem teških prilika, potvrdjuju nje vitalnost i na tom području, potvrdjuju važnu činjenicu da je i jedna tako mala hrvatska zajednica uspila iznjedriti vrsne stručnjake, znanstvenike ki su kadri na najvišoj razini odgovoriti na suvrimene znanstvene izazove, izjavio je mr. sc. Stjepan Blažetin iz Pečuha.
Te i slične činjenice, ke ćedu osvitliti aktualni trenutak hrvatske literature u Madjarskoj podilili su s publikom zanimljivi gosti iz Madjarske, ki su nastupili na tribini u Beču!
 
(Vesna Kukavica)

Kategorije