Hrvatska vračiteljica dr. Wal­traud Marija Jagnjić, rodjena Kruisz, ima dvi ordinacije, jed­nu u svojem rodnom selu Cin­drofu, a drugu u Klimpuhu, kade i stanuje. Ovih dani kupi­la je za svoj prelipi vrt u Klim­puhu uz ordinaciju dragocjenu skulpturu od mramora s nazivom »Ženski torso«. Skul­p­turu izdjelala je medjunarod­no poznata kiparica mag. Hei­di Tschank, rodjena Bečanka, ka živi i djela jur desetljeća dugo u Štucinu, kamo se je preselila po sklapanju hištva  s jur preminulim suprugom iz toga sela.

KLIMPUH — Heidi Tschank je uz Ulrike Truger najpoznatija kiparica iz Gradišća, 2018. ljeta je svetačno otkriven nje spomenik skladatelju Josipu Haydnu u Željeznu u neposred­noj blizini Savezne gimnazije Kurzwiese, a jur 2010. ljeta dobio je glavni grad Gradišća prvi nje spomenik, posvećen „medjunarodnomu dijalogu“, kod Haydn-konzervatorija. Uz­roki za kupnju su sljedeći: Dr. Jagnjić se u slobodnom vrime­nu sama bavi kiparstvom, mag. Tschank je nje učiteljica, kod ke je pohadjala tečaje iz kipar­st­va. Drugi uzrok je, da kani kao vr­a­čiteljica pružiti svakomu, ki ju posjeti, vrhunski ku­l­turni do­življaj i veselje, u prvom redu svakomu bolesnomu človiku ki kod nje išće pomoć. Izvan to­ga, dr. Jagnjić kani kroz nabavu ove mramorne skulpture iz­raziti i svoju solidarnost svim, ki se bavu umjetnošću i od nje živu i ki su u časi korone ima­li velike gubitke.

Klimpuh je sada po Šundro­fu (Schattendorf), Porpuhu (Purbach), Gornji Šica (Oberschützen) i Štucinu (Stotzing) prvo i zasada jedino hrvatsko selo u Gradišću ko krasi jed­na skulptura ove ugledne kiparice ka ima i skulpture u javnom prostoru Beča i drugih gradov. Ova skulptura je i obogaćenje za općinu Klimpuh, jer mno­gi ljudi iz toga sela svaki dan dojdu u ordinaciju i vidu skul­p­turu kao umjetničko djelo u okviru prelipo uredjenoga vrta.

„Ženski torzo“ izdjelan je iz ružičastoga mramora ki dolazi iz savezne pokrajine Salzburg. Jur stari Rimljani su vrlo cijenili i koristili ov kamen, kao i kasnije veliki kipari iz razdob­lja baroka Johann Bernhard Fischer von Erlach i njegov sin Joseph Emanuel i Georg Raphael Donner. Fasada stolne crikve u gradu Salzburgu (iz 1614. do 1655.) je od ovoga ka­mena, kao i svitski poznati vrt Mirabellgarten u istom gradu. Pilj Svetoga Trojstva na Grabenu u Be­ču (1679.-1693.), sarkofag nimškoga kancelara Ot­ta von Bismarcka, sve je od mramora iz Salzburga.

Vrsta mramora kod vračiteljice dr. Jagnjić je takozvani „Untersberger Rosa“, ka već nije d­ostupna, jer su se izvori to­kom zadnjih sto­ljeć isušili odnosno stijene od to­ga mramora u kame­nolomu već ne postoju. Ružičast mramor je vr­lo obljubljen kod kiparov i kiparicov zbog toga, jer je vrimenski izdržliv, se da polirati i dopušća filigranske detalje pri izdjelanju.

(hg)