KSŠŠD i HAK su 15. maja pozvali na takozvani manjinski štrajk. Kih 400 ljudi se je odazvalo pozivu i je s parolami i transparenti išlo od Saveznoga kancelarstva do Schillerplatza.

BEČ – Član 7 Državnoga ugovora postoji 70 ljet, austrijske narodne grupe ipak trpu pod brzom asimilacijom i ograničenimi mogućnosti. Hrvatski akademski klub (HAK) i Klub slovenskih študentic i študentov u Beču (KSŠŠD) zato od prošloga ljeta opet uže sudjeluju u projektu oko Člana 7 i manjinskih prav. Prilikom 70. obljetnice potpisanja Državnoga ugovora su ova dvoja študentska društva pozvala na demonstraciju. Cilji odnosno potribovanja izražena unajpr i pri demonstraciji su osnovanje saveza marginaliziranih grup, školstvo i u urbani centri, većjezični topografski natpisi, očuvanje i digitaliziranje manjinskih jezikov i idiomov, prepovid organizacijov, ka agiraju protiv manjin, većjezičnost na uredi i sudi, reforma Zakona o narodni grupa i uključenje različnih manjinskih organizacijov u sastavljanje zakona, priznanje daljnjih narodnih grup, realizacija državnoga akcijskoga plana protiv rasizma narodnoga potribovanja Black Voices.

Većina, većina, većina je manjina

„Većina, većina, većina je manjina”, skandirali su demonstrantice i demonstranti. S brojnimi transparenti i glasnimi parolami, skupila se je množina ljudi pred Saveznim kancelarstvom, odgovornim mjestom za narodne grupe u Austriji. Demonstrantice i demonstranti su odatle krenuli po Ringu, mimo parlamenta do završnoga koncerta na Schillerplatzu.

Najveća demonstracija do sada?

HAK i KSŠŠD su u povijesti jur nekoliko put demonstrirali. Ča ne govori za uspjeh demonstracije odnosno manjinske politike je, da su na primjer potribovanja iz 1987. ljeta još uvijek ista, ar nisu do sada bila ispunjena. Zadnja velika demonstracija bila je 2011. ljeta prilikom novele Zakona o narodni grupa – ka je Članu 7 iz današnjega gledišća, a demonstrantice i demonstranti su to onda jur znali – skratili kreljute s tim, da je u ustavnom rangu i tim na istoj razini kot Član 7. 14 ljet kasnije se je polag policije našlo 350 ljudi pred saveznim kancelarstvom, na cijelom putu i na završnom koncertu se je pridružilo još daljnjih ljudi. Svidokinje i svidoki vrimena, ki jur od samoga početka sprohadjaju demonstracije HAK-a i KSŠŠD-a procjenjuju, da je do sada bila najveća demonstracija ovakovoga tipa.

Savez manjin

HAK i KSŠŠD su jur prilikom pripravov pozvali na osnovanje saveza manjin. To se je i zrcalilo u govori i sudjelujućih grup. S hrvatske strani je uz HAK i krovni stan Hrvatski centar bio jako aktivan.

Osebujno vidljive su bile glasne viverice i dica iz druge velike dičje ponude Centra u posebnom dičjem bloku. Ona su bila i najjasniji znak potriboće školskoga sustava u Beču. S tablicami Bečan ili Ja govorim hrvatski, pokazala su dica na manjak obrazovne ponude za dicu narodnih grup u austrijskom glavnom gradu.

Druge hrvatske nadregionalne organizacije se nisu vidljivo pokazale, iako su se u množini isticali poznati pojedinci. Tim već su u oko spale mladine iz Gerištofa i Maloga Borištofa, pojedinci iz skoro svih sel Gradišća od Pandrofa prik Vorištana u južne Stinjake, Pinkovac i Čajtu.

Boriti, nikad se ne predati

Savez manjin i geslo „Skupa nas je čuda“ se je zrcalio u mnogobrojni govori i različni inputi društav, ustanovov i pojedinih aktivistic i aktivistov. Ukupno 13 govorov se je bavilo pitanjem marginaliziranih grup, ljudskih prav i važnost zalaganja za nje. To da je polag KSŠŠD-a i cilj demonstracije, naime da budu ljudi složni glasan glas za marginalizirane grupe. Koliko različna moru biti iskustva tih manjin, o tom je povidala Cornelia Kogoj od Inicijative manjin i je naglasila, da im je skupna diskriminacija.

Kako nepravična ta more biti, o tom je govorila Nann Karner i je pokazala na činjenicu, da su pačeni ljudi stoprv 1997. ljeta po austrijskom zakonu ravnopravni. U vrime multiplih krizov da je sve važnije, da ljudi vidu, da moru samo svi skupa ča poboljšati. Za inicijativu Standing together je to taktika moćnih, ki su razumili da moru ciljanim rascipljenjem i oduzimanjem manjinam moći osvajati moć.

Jedna takova zadaća skupnoga djelovanja je podučavanje ljudi, da se demokracija ne osnuje na pravi većine, tako židovsko visokoškolarstvo, demokracija da funkcionira samo, ako se čuvaju prava manjin. To su istaknuli i Madjari u svojoj poruki: Državni ugovor da je obavezan, a ne nikakov dobrovoljni dogovor.

Manjinski štrajk je bila i platforma za vidljivost. Tako je organizacija LGBTIQ migrant:ic i pobiglih jasno potribovala svoju egzistenciju: „Mi nismo nevidljivi, mi smo ovde!“ To da je i čuda puti problem u skupnom djelovanju, tako govor KSŠŠD-a. Ljudi se čuda puti nisu naučili, da slušaju to ča nije njeva realnost. Uprav slušanje drugih realnosti da je početak antifašističkoga djelovanja. A kad se je ovako slušalo, mogao se je slušati i govor Romskoga visokoškolarstva, kade je pripadnica romske manjine povidala, kako je to, kad se je človiku zelo njegov jezik i kulturu.

Marijana Grandić, ka je sama prošla do Ustavnoga suda za korišćenje hrvatskoga jezika na matičnom uredu, je sve ove govore sažela, ar je pokazala, da nisu sve manjine tako privilegirane da imaju Državni ugovor za sobom. Odgovornost narodnih grup je dakle, da se boru i za sve manje privilegirane manjine, ar ljudska prava da su za svakoga.

Kolo govorov, ki su se proširili kroz cijelu priredbu, je završila hakovska predsjednica Sofija Hajszan. Čekanje na ta- blice da je najbolji simbol, kako nemarno se zahadja s manjinskimi pravi. I pozvala je sve, da se triba boriti za ta prava.

„Mi smo 40 ljet spali”

Demonstraciju su podupirali i brojni bendi, ki su čekali demonstrantice i demonstrante na Schillerplatzu. Onde su Bališ s mladim pojačanjem zakurili publiki. Mladi punkbend Makeshift concept je oduševio svojom energijom. Bruji su bili vidljivo ganuti od velike popularnosti i jačkar Joško Vlašić je poručio publiki: „Gizdav sam na vas, da ste to danas organizirali, ar mi smo 40 ljet spali!“ Basbaritenori su osvidočili novimi aranžmani i instrumentalnim pojačanjem, a i Kacavida su se za ovu priliku opet postavili na pozornicu i morali priznati, da su njeve političke jačke, ke su pisali pred 15 ljet još uvijek aktualne. Presenećenje na koncu je bio punkbend Ubahnpudding, ki je svojim neobičnim nastupom veljek zadobio srca publike.

Dio skupnoga projekta KSŠŠD-a i HAK-a

Demonstracija 15. maja je bila dio dvoljetnoga projekta KSŠŠD-a i HAK-a imenom ČL_N7 – Artikel 7. Cilj je povezivanje manjin i premišljavanje o novi koncepti za nje. Uz demonstraciju u Beču su planirane i daljnje demonstracije u Gradišću, Koruškoj i Štajerskoj. Nadalje kanu izdati broširu o skupnom djelovanju, organizirati simpozij o obrazovanju za manjine na sveučilišću i ponuditi djelaonice za (visoke) škole na temu manjinska prava i Član 7.

Tereza Grandić