Kroz pregovore Srbije s EU Hrvatska pokušava riješiti dugotrajne probleme u odnosi s Beogradom. Prije svega rič je o bojnom nasljedju i nepovoljnom položaju Hrvatov u Vojvodini. „Naši su zahtjevi legitimni i poznati: puna suradnja Srbije s Haškim sudom, puna primjena domaćih i medjunarodnih obavezov Srbije u obrambi manjinskih prava, znači i prava hrvatske manjine u Srbiji, i isto tako cilj izbigavanja konfliktov pravosudja u procesuiranju bojnih zločinov — objašnjava hrvatski ministar vanjskih poslov Miro Kovač. Pod posljednjim podrazumiva ukidanje mogućnosti da Srbija sudi za bojne zločine počinjene u Hrvatskoj tijekom Domovin. boja, a ča je do sada teško opterećivalo odnose Zagreba i Beograda.
NOVI SAD — „Hrvatska kao ključnu prepriku u razvijanju odnosev vidi potpuno rješavanje pitanja nestalih, dokle Srbija inzistira na pitanju izbiglih Srbov“ veli u razgovoru za DEUTSCHE WELLE Goran Bandov, prodekan Visoke škole medjunarodnih odnosev i diplomacije Dag Hammarskjöld. Bandov je uvjeren da pristupne pregovore bilo ke države s EU-om ne triba dodatno opterećivati s bilateralnimi pitanji pa misli da Hrvatska kao odgovorna članica triba nastaviti pružati snažnu podršku priključivanju zemalj Jugoistočne-Europe u EU-u, jer je to u konačnici i neupitni hrvatski interes. „Odluka o otvaranju pregovorov će nastupiti čim pregovaračka pozicija EU bude jednoglasno usuglašena. Čini mi se da bi se početak pregovorov u tom poglavlju mogao dogoditi još u juniju 2016. ljeta za vrime nizozemskoga predsjedanja Vijećem EU-a, pod uvjetom da postoji nužna politička volja svih zainteresiranih akterov“… U situaciji kada Hrvatska svaki trenutak očekuje pad vlade T. Oreškovića, postavlja se pitanje kako će promjena vlasti uticati na pregovore.
Dugi pregovori
No, dr. Bandov upozorava da je pregovaranje dug postupak tijekom koga ćedu se prominiti brojne vlade u cijelom redu europskih držav i da to ne bi smilo uticati na pregovaračke pozicije.
Tomislav Žigmanov, ravnatelj subotičkoga Zavoda za kulturu vojvodjanskih Hrvatov, kao probleme navodi osnaženo antihrvatsko raspoloženje u srbijanskoj javnosti tr negativan stav Srbije na najavljenu beatifikaciju Alojzija Stepinca, protiv ke su korake poduzeli najviši dužnosniki ne samo Srpske pravoslavnre crikve, nego i države Srbije. „U Hrvatskoj se na političkoj razini govori o unaprjedjenju prava hrvatske manjine u Srbiji, posebice u kontekstu stvaranja okvira za srbijanske pregovore s EU-om. No realno, prosječne gradjane Hrvatske malo zanimaju njevi sunarodnjaki u Srbiji. Uzrok je ta ča, za razliku od Srbije, Hrvatska još uvijek nije u javnosti razvila ćutljivost za pitanja Hrvatov ki živu izvan Hrvatske“, veli Žigmanov. (E. Soudil)
G. Bandov — prodekan Visoke škole medjun. odnosev i diplomacije Dag Hammarskjöld:
Hrvatskoj manjini triba zajamčiti mjesto u parlamentu!
„Zašćita manjin, kako srpske u Hrvatskoj, tako i hrvatske u Srbiji, uspješno je integrirana kroz niz pravnih domicilnih, bilateralnih i medjunarodnih dokumentov. Glavni izazovi su u prostoru implementacije pravnih rješenj. Srpska zajednica u Hrvatskoj trenutačno ima zajamčene tri zastupnike u Saboru, ki se biraju prema posebnimi izbornimi pravili, prilagodjenimi za predstavnike manjinskih zajednic. Iako osobno nisam zagovornik načela reciprociteta, uvjeren sam da bi bilo mudro da i Srbija zajamči svojim državljanom, ki su pripadniki hrvatske nacionalne manjine, zastupničko mjesto u Narodnoj skupštini kako bi se tom ponajprije simboličnom gestom dodatno učvrstilo njevo mjesto u srbijanskom društvu, ali i kako bi se glas hrvatske zajednice u Srbiji mogao jasnije čuti.
(GLAS SLAVONIJE)