Zimska jupa sliši najvažnijoj prateži u zimi. I žene i muži se rado zamataju u nju, kad je vani ledeno. Znamda smo se ljetos jur oblikli zimsku jupu, ar su noći nastale jur jako mrzle.

Najstarja jupa je prik pet tisuć ljet stara. Nosio ju je Ötzi, Ledeni človik iz Similauna, a bila je od trave. I Rimljani su jupu poznavali kot dio prateži. Zvali su ju „sagum“ i „trabea“. Razlikovali su med kraćimi i dužimi jupami, ke su bile skrojene u polukrugu. Grki su svoje jupe zvali „chlamys“ i „himation“.

Danas nam stoji na raspolaganje velik izbor zimskih jupov. Tipično za zimsku jupu je, da je od materijala, ki nas teplo drži i čuva protiv sniga i godine. Obično je podstavna. Danas se kroj zimske jupe orijentira po aktualnoj modi. I tako moremo birati med mnogimi farbami i stili. U sortimanu su jupe do košćic, do koljen i listov/badljinov. Za muže postoju jupe i u decentni farba i kroji, tako da se optimalno moru nositi prik muškoga odijela/prateži (Anzug).

Osobito popularna je u projdući ljeti nastala bunda/jupa od krzna (Pelzmantel). Bunda more biti od živinskoga krzna (Tierfell), ali i umjetnoga

(Kunstfell). Pravo krzno je od ovce, kunića, nerca, lesice ili bizama, rijedje od rakuna (Waschbär), nutrije ili perzijanera. Najdragocjenija jupa je od samurovoga krzna (Zobel), hermelina i činčile.