Na osebujan način prijeto božansko dite obilježuje početak novoga vrimena, ali i ufanje, da se more preobladati zlo. Ono človika istovrimeno povezuje s transcendenta­l­­nim svitom. Vj­erojatno su i ljudi kamene dobe poznavali kip majke, iz ke se rodi bo­žansko dite. Je­zuševo rodjenje, njegova muka pak drugi deta­lji iz njegovoga žitka se u spodobnom obliku javljaju u mitologija i drugi re­ligija svita. Re­ci­mo u hindu­iz­mu, upanišada, budizmu, islamu, u svitu grčkih bogov, iz ko­ga poznamo borbe protiv zla. Vrag, demon, andjeli ili dobri duhi kot natprirodna bića dominiraju mnoga sveta pisma. U nji se zrcalu egzistencijalne potriboće, nevolje i čežnje čl­o­vika. Oni simboliziraju duševna i spiritualna iskustva človika.

Braća Grimm su u njevi povidajka i legenda svenek nanovič bili konfrontirani mo­tivom tajanstvenih pomaga­čev i zlih protivnikov. Človik je jur svenek s drugim svitom bio u stanju komunicirati samo na temelju simbolov i kipov, ke je poznavao iz svojega isku­stva i iz svojega analiziranja svita. Zato u mnogi mitologija vidimo svenek iste mustre.

Jedna od ganutljivih scenov Staroga Teštamenta je žrtva Abrahama, ki svojega sina Izaka kot dokaz ljubavi neka žrtvuje Bogu. U zadnjem hipcu ga Svevišnji očuva od te žrtve i se zadovoljava sa živinom. Živinske i človičje žrtve su tisućljeća dugo služile zaklinja­nju (Beschwörung) drugoga svi­ta. Žrtvovanu živinu su mnogokrat skupno pojili. Vjerojat­no je to jedan od najstarjih re­ligioznih ritualov. Ulovljenoj živini su pripisivali božanska svojstva. Ljudi su po žrtvova­nju božansku živinu pojili za­to, da bi inkorporirali nje natprirodnu moć. U kršćanstvu je poznata spodobna simbolika. Kod Zadnje vičere Jezuševo tijelo nastaje kruh i vino za učenike.

Zač post­o­ju religije širom svita i zač človik išće Bo­ga, znanost ne more odgovoriti. Na svaki način je amerikan­ski genetičar, Dean Hamer, pred nekolikimi ljeti otkrio takozvani božji, odnosno spiritualni gen. Njegovo otkriće bi moglo biti dokaz, da človik te­ži za transcendencijom. Člo­vik stalno pita i istraživa. On je znatiželjan i teško more akceptirati, da ćedu mu poslidnja dugovanja svenek ostati zakrta. Vjera nikada ne more biti jednaka znanju – drugačije ne bi bila vjera. A na kraju je i pri svakoj sv. maši govora o tajni vjere.

(Agnjica Schuster)