Dugoljetni farnik Klimpuha, prof. dr. Štefan Geošić je 22. junija svečevao u crikvi ovoga sela, ku je dao on zgraditi, svoju dijamantnu mašu. Ovu crikvu su pod njegovim peljanjem i umjetnički oblikovali. Štefan Geošić se je narodio 18. augusta 1927. ljeta u Petrovom Selu (Szentpéterfa) u Ugarskoj. Po osnovnoj školi u rodnom selu, je pohadjao gimnaziju u Sambotelu.
Potom je studirao teologiju u Beču, kade su ga pred šezdeset ljet posvetili za duhovnika. Pri njegovoj mladoj maši, 1952. ljeta, nikoga od njegove obitelji nije bilo nazoči, jer nisu smili dojti prik granice iz ondašnje komunističke Ugarske.
Najprvo jer kapelanovao u Pandrofu, Filežu i Mjenovu. Potom je studirao u Jeruzalemu i Rimu biblijsku znanost. 1958. ljeta je nastao farnik u Klimpuhu. Tu funkciju je vršio pol stoljeća dugo. Od 2007. ljeta je dr. Štefan Geošić u mirovini.
U1976. ljetu je u Klimpuhu dao zgraditi novu crikvu. Pokidob je stara crikva iz 19. stoljeća bila premokra, su ju zrušili. Na turam iz 1740. ljeta, ki stoji pod čuvanjem spomenikov, su nadogradili novi crikveni brod od betona. Prilikom 25. obljetnice postojanja klimpuške crikve, je umjetnik Johannes Wanke izdjelao kip na betonskoj empori. Uza to su zasadili na zidi osmokutne crikve tazv. „obloke molitve“.
Geošić ima zasluge i na kulturnom polju. Istaknuo se je kao prevoditelj igrokazov. Još kao kapelan je počeo zavježbavanjem igrokazov u Mjenovu, a 1964. lj. je utemeljio kazališnu grupu u Klimpuhu. Onde je režirao oko 50 kusićev. Jur 25 ljet dugo prevadja Stari testamenat. Pri prevadjanju se služi hebrejskoga i grčkoga originala. Ove pak prispodablja s drugimi prevodi, na peldu s latinskim, tako da bi gradišćanskohrvatska verzija Staroga testamenta nastala čim bolja i pravilnija. Št. Geošić je izdao cijeli red knjig, naime monografije o gradišćanski Hrvati, o njegovom rodnom Petrovom Selu i o klimpuškoj fari.
Pred kratkim je u dvorcu Esterházy pred širjom publikom predstavio svoje dosada jur objavljene i neobjavljene prijevode i knjige. Sastavio je hrvatske lekcionare za djelatnike, za negibljive svetke svecev, za pokojničke maše i za vazmeno vrime.
(uredn.)