Jaslice pobožno insceniraju motiv Kristuševoga rodjenja pred kulisom prirode i figurov. U centru je Ditešce Jezuš, ko leži u jaslica. Uza njega su Marija i Jožef, zatim pastiri, andjeli, ovce i druge živine. Misli se, da je začetnik običaja postavljanja jaslic sv. Franjo Asiški, ki je utemeljio franjevački red. U njegovom životopisu stoji, da je 1223. ljeta sa svojimi subrati svečevao polnoćicu u loznoj špilji kod Greccia. Kod oltara je postavio jasle sa slamom i uza nje je privezao živu oslicu i vola.
Pri maši je Franjo entuzijastično govorio (nije služio mašu, ar je bio samo dijakon), a legenda veli, da mu se je kod podizanja skazalo Ditešce Jezuš, pogladilo ga po obrazu i skrsnulo. Ali detaljnija istraživanja velu, da ni Franjo, a ni franjevci nisu širili običaj s postavljanjem jaslic po crikva.
Pravi koren i izvor jaslic moremo najti u molitvenoj meditaciji sridnjega vijeka. Učitelji meditacije su govorili pobožnim dušam, da si živo neka predstavu betlehemsku štalicu i sve ča se u njoj dogadja. Motivirali su vjernike, da u duhu pohodu Jezuševe jaslice, da onde virostuju, molu i da se klanjaju. Ali samo izabrani su bili u stanju doživiti to u duhu. Većini vjernikov je bila potribna vanjska, vidljiva potpora. Tako na europskom tlu 15. stoljeća nahadjamo male steljice, jaslice ili zipke s Ditešcem.
To je bio jedan od pobožnih predmetov kot su križ i očenaši, pred kimi su vjerniki molili. Kot predmet pobožnosti su takove zipke bile postavne i u kloštri. I redovnice su Ditešce pobožno oblačile. Odanle ada potiču današnje božićne jaslice.
Zipka s Malim Jezušem je u sridnjem vijeku bila dio božićnih igrokazov pred crikvami. I te duhovne igre su pridonašale širenju današnjih jaslic. To, ča su danas za nas jaslice, ima svoje korene u drugoj polovici 16. stoljeća. A protagonisti i promicatelji toga su redovniki, jezuiti/isusovci.
Oni su 1560. ljeta u svojem kolegiju u Coimbri, u Portugalu, postavili prve jaslice u današnjem smislu. Prve jaslice u crikvi su načinjili 1562. u Pragu. Početkom 17. stoljeća su jaslice i kod nas jur jako proširene.
Zajednica Cenacolo na Kaptolu u Zagrebu u božićnom vrimenu, ljetos jur po jedanaesti put, priredjuje žive jaslice. Ov projekt oživljava atmosferu Jezuševoga rodjenja. Mladi ljudi, ki su jednoč bili na samom rubu društva kažu, kako im se je žitak preminio na dobro.
(Agnjica Schuster)