Ki dan je danas? Danas je petak, 7. oktobra 2016. ljeta. (Ako ov datum odgovara istini dokle si štijete ov tekst, onda našu rubriku u najnovijem broju Hrvatskih novin čitate veljek prvoga dana.) Mi imamo, naime, genitiv vrimena, zbog čega se kod izricanja datuma miseci moru koristiti u genitivu.
U gradišćanskohrvatskom moremo i reći: Danas je petak, 7. oktobar 2016. ljeta. Je li ćemo reći da je danas 7. oktobar ili 7. oktobra, je ada naš stilski izbor. Nikako ali ne smimo reći, da je 7. oktobara, jer u genitivu ispada „a“ med zadnjimi dvimi suglasniki. Genitivi misec glasu u gradišćanskohrvatskom ovako: januara, februara, marca, aprila, maja, junija, julija, augusta, septembra, oktobra, novembra i decembra. Zato bi bilo krivo pisati ili reći marcijuša umjesto marca ili majuša umjesto maja, jer nominativ ne glasi marcijuš i majuš nego marc i maj. U seoski govori se pravoda koristi marcijuš i majuš, ča je ostatak ugarskih nazivov za misece. Pravilno se ada mora pisati: Protuliće počinje u marcu (a ne: u marcijušu). Majkin dan svečujemo u maju (a ne: u majušu). Školsko ljeto se obično počne u septembru (a ne: u septembaru).
Kod genitiva vrimena stoji i ljeto u genitivu. Danas je 7. oktobra 2016. (ljeta). Čitaj: dvi tisuć šesnaestoga. Za ljetom se mora svakako staviti točka. U nimškom to nij tako i zato rado zabimo na točku. Ali točka je potribna, jer ljeto ovde završava rednim brojem a prema našem pravopisu pišemo točku za rednimi broji (Benčić, et al: Pravopis gradišćanskohrvatskoga jezika, str. 30).
Pravilno je ada:
Je li ćedu izbori za predsjednika države biti jos 2016. ljeta? Moja staramajka se je rodila 1910. ljeta. Oni su 2010. ljeta dostali prvo a 2014. ljeta drugo dite. Hrvatska je postala članica Europske Unije 2013. ljeta.
(Zorka Kinda Berlaković; 36.)