Ki dan je danas? Danas je petak, 7. oktobra 2016. ljeta. (Ako ov datum odgovara is­tini dokle si štijete ov tekst, onda našu rubriku u najnovi­jem broju Hrvatskih novin čitate veljek prvoga dana.) Mi imamo, naime, genitiv vrimena, zbog čega se kod izricanja datuma miseci m­o­ru koristiti u genitivu.

U gradišćanskohrvatskom moremo i reći: Danas je pe­tak, 7. oktobar 2016. ljeta. Je li ćemo reći da je danas 7. oktobar ili 7. oktobra, je ada naš stilski izbor. Nikako ali ne smimo reći, da je 7. oktobara, jer u genitivu ispada „a“ med zadnjimi dvimi suglasniki. G­e­nitivi misec glasu u gradiš­ćan­skohrvatskom ovako: januara, februara, marca, aprila, maja, junija, julija, augusta, septemb­ra, oktobra, novembra i decembra. Zato bi bilo krivo pisati ili reći marcijuša umjesto marca ili majuša umjesto maja, jer nominativ ne glasi marcijuš i majuš nego marc i maj. U seoski govori se pravoda koristi marcijuš i majuš, ča je ostatak ugarskih nazivov za misece. Pravilno se ada mora pisati: Protuliće počinje u marcu (a ne: u marcijušu). Majkin dan svečujemo u maju (a ne: u majušu). Školsko ljeto se obično počne u septembru (a ne: u sep­tembaru). 

Kod genitiva vrimena stoji i ljeto u genitivu. Danas je 7. oktobra 2016. (ljeta). Čitaj: dvi tisuć šesnaestoga. Za lje­tom se mora svakako staviti točka. U nimškom to nij tako i zato rado zabimo na to­čku. Ali točka je potribna, jer lje­to ovde završava rednim br­o­jem a prema našem pravopi­su pišemo točku za rednimi broji (Benčić, et al: Pravopis gradišćanskohrvatskoga jezika, str. 30).

Pravilno je ada:

Je li ćedu izbori za predsjednika države biti jos 2016. lje­ta? Moja staramajka se je rodila 1910. lje­ta. Oni su 2010. ljeta dostali prvo a 2014. ljeta drugo dite. Hrvatska je po­stala članica Europske Unije 2013. ljeta.

(Zorka Kinda Berlaković; 36.)