ZAGREB — Predsjednik vlade Andrej Plenković rekao je da Hrvatska poštuje presudu hrvatsko-bosanskohercegova­čkoj šestorici, ali je nezadovo­ljan nekimi nje dijeli, posebno onimi kimi se aludira na odgovornost bivšega hrvatsko­ga državnoga vrha. „Vidili ste preciznu izjavu vlade po presude i volio bi da se ta izjava ne interpretira pogrišno nego da se čita upravo onako kako je izgovorena, to bi bilo jako važno da se ne stvara dojam da Hrvatska ne poštuje presudu“, rekao je Plenković novi­narom na gospodarskom skū­pu u organizaciji Večernjega lista i Poslovnoga dnevnika.

Gradišćanski zemaljski sa­bor je 7. decembra zaključio budžet za 2018. ljeto. Podupiranjem za narodne grupe su se u svoji govori bavili tri zastupniki, Kristijan Iledić (SP), Patrick Fazekas (VP) i slobod­ni zastupnik Steier. 

Već od 40 udrugov godišnje priredi oko 400 kulturnih do­gadjanja. Državni tajnik Sre­­dišnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvon­ko Milas je naglasio da su položaj i potrebe Hrvatov ki živu u Republiki Srbiji jedan od prioritetov u djelu i djelo­vanju Vlade RH.

To su dva naslovi iz nimških dnevnih novin Die welt. Ovo ide i uz prijašnje članke u Hrvatski novina o BiH (B­o­sanski Kongres, Seršić i Inzko). U komentaru člankov iz Die Welt, kaže se na kraju Večernjakovoga teksta (Stipe Puđa): „I zbog ne­snalaženja (Chr. Schw. Schil­linga, vidi zdola), Hrvati u BiH su dopeljani u situaciju da ih se kao konstitutivni na­rod, nakon svega marginalizira i obespravljuje u njevoj domovini BiH“. Iz uredni­čkoga komentara „Sram svih nas“ R. Festingera:

Predsjedniki i potpredsjedniki svih šest savjetov za na­rodnu grupu su se četvrtak, 23. novembra sastali s novom peljačicom Odiljenja za na­rodne grupe u Saveznom kan­celarstvu. Pravnica Susanne Pfanner je naslijedila Christu Achleitner, ka je 20 ljet dugo obavila ov posao.

Šuševac Niki Berlaković će pri dojdući izbori Gradiš­ćan­ske seljačke komore u mar­cu kandidirati za predsjednika. Dugoljetni predsjednik F. St. Hautzinger naime već neće kandidirati. Berlakovića su odibrali pri spravišću Gradišćanskoga saveza seljakov, u petak, 25. novembra. 

Samo 3,3 posto zastupnikov u novom sazivu austrijskoga parlamenta je migrantskoga porijekla, a troje od njih ro­djeno je u Turskoj. U novom sazivu austrijskoga parlamenta 84 zastupniki su prvi put u poslanički klupa, ali i pored novoga sastava jedno je neprominjeno, a to je da su ljudi migrantskoga porij­ekla premalo zastupljeni.

U pandiljak, 6. novembra,  Zvonko Milas, državni tajnik Središnjega državnoga ure­da za Hrvate izvan Republike Hrvatske održao je sasta­nak s australskom delegacijom ku su predvodili senator hrvatskoga porijekla g. Zed Še­šelja, pomoćnik ministra za socijalne službe i multikultu­ralna pitanja, ujedno i prvi a­­ustralski član parla­me­nta komu su obadva roditelji Hrvati tr australskom veleposlanicom u Republiki Hrvat­skoj Elizabeth Petrović.

Usred koalicijskih pregovo­rov o formiranju austrijske vlade nastao je spor, nateza­nje izmed Narodne stranke Austrije (Övp) i Slobodarske stranke (Fpö) oko poho­da slobodarcev Krimu. Dva političari iz redov Fpö-a nazočili su osnivanju »Prijate­ljev Krima« pretprošli vikend na Krimu. Na tom poluotoku bili su zastupnik Fpö-a H. J. Jenewein i grado­na­če­l­nik Linza Detlef Wimmer.

U pandiljak, 30. oktobra u be­čkoj kavani Landtmann u medjunarodnoj press-konferenciji oficijelno su predstavili europsku akciju, inicijativu gradjanov za poboljša­nje prav narodnih grup Minority SafePack. Ovo je do sada najveća i najznačajnija akcija solidarnosti autohtonih manjin u Europi. Inicijativom kanu dostignuti, da Europska unija poboljša obrambu pripadnikov naciona­l­nih i jezičnih manjin i da ja­ča kulturnu i jezičnu šarolikost u Uniji. Cilj je inicijative do 3. aprila 2018.