U pandiljak, 30. oktobra u be­čkoj kavani Landtmann u medjunarodnoj press-konferenciji oficijelno su predstavili europsku akciju, inicijativu gradjanov za poboljša­nje prav narodnih grup Minority SafePack. Ovo je do sada najveća i najznačajnija akcija solidarnosti autohtonih manjin u Europi. Inicijativom kanu dostignuti, da Europska unija poboljša obrambu pripadnikov naciona­l­nih i jezičnih manjin i da ja­ča kulturnu i jezičnu šarolikost u Uniji. Cilj je inicijative do 3. aprila 2018. ljeta pr­i­kupiti najmanje milijun pot­pisov, ča je uvjet da bi se EU obavezno bavila Eu­ropskom gradjanskom inicijativom. Pri spomenutoj pre­zentaciji u Beču su med drugim bili nazočni predsje­d­nik Federalističke unije europ. narodn. (Fuen) Vincze L­o­ránt, biv­ši zemalj. pogl. Južnoga Tirola Luis Durnwalder i Visoki poslanik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko. Kako je rekao Dur­n­walder uz ostalo „… Kanimo u miru živiti s drugimi ali u­jed­no željimo da se naša prava ispunu, a kanimo da se EU za­l­a­že ne samo za većinu nego za manjinu.

BEČ — Minority SafePack je inicijativa gradjanov za očuvanje manjinskih jezikov i poboljšanje prav nacionalnih ma­njin odnosno narodnih grup ili­ti narodnosti u Europi. U Be­ču pri konferenciji za novinare med sudioniki su bili predsje­d­nik Federalističke unije europ­skih narodnosti (Fuen) Vin­cze Loránt, bivši zemaljski po­glavar Južnoga Tirola Luis Durnwalder, visoki povjerenik EU za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko, glasnogovornica austrijskoga SafePack od­bora i glavna tajnica Hrvats­ko­ga centra u Beču Gabriela N­o­vak-Karall tr glasnogovornik frakcije Svp-a u talijanskom pa­rlamentu Daniel Alfreider, Ladinac iz Južnoga Tirola. Svi govorniki bili su suglasni da je važno da se pitanje manjin riješi na europskoj razini.

Kako je rekla Gabriela No­vak-Karall uz ostalo „…bilo bi od velike koristi gra­dišćan­skim Hrvatom kada bi našli odgovore, na primjer na pitanja o potpori za prikgranične projek­te ili kako pristupiti manjin­skim mediji izvan domicilne zemlje“. Napomenula je kako je Fuen počeo s pripravami za gradjansku inicijativu tr is­taknula da je ta projekt naj­važniji pothvat solidarnosti s manjinami u Europi. Potkripi­la je to i podatki kako u 47 europskih zemalj postoji oko 340 autohtonih nacionalnih ma­njin tj. ukupno već od 100 milijuni ljudi. Svaki sedmi euro­p­ski gradjani pripadnik je neke nacionalne manjine ili etni­čke skupine. Uz 24 službene jezike unutar Europske unije, postoji i već od 60 regionalnih ili manjinskih jezikov kimi govori oko 40 milijuni ljudi.

„Cilj je inicijative do 3. IV. 2018. ljeta prikupiti najmanje milijun potpisov, ča je uvjet da bi se Europski parlament uo­p­će bavio gradjanskom inicijati­vom“ naglasio je predsjednik Fu­en-a Vincze, inače predstav­nik madjarske manjine u Rumunjskoj. Izrazio je žaljenje ča se Rumunjska usprotivila inicijativi Minority SafePack.

„U Austriji je potribno priku­piti 13.500 potpisov“ rekla je Gabriela Novak-Karall. Istaknula je da se inicijativa u obliku peticije more potpisati online putem interneta ili u tisk­a­nom obliku, pozvavši sve nazočne da budu ne samo potpi­s­nici nego i promotori kod ve­ćinskoga stanovničtva.

„Građanska inicijativa novi je instrument političkoga djelovanja na području Europske unije, ka je utemeljena Lisa­bonskim ugovorom i vrlo je važ­­na kao instrument sudjelova­nja europskih gradjanov u politički pitanji ka se dotiču svakoga od nas“ rekao je Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko, inače jedan od inicijat­o­rov ove medjunarodne akcije. Dodao je kako političari če­sto govoru da su manjine nacio­nal­no blago svake zemlje, a u pra­ksi ne činu „ama baš ništa“, da bi to i pokazali.

S njim se je složio i Luis Durnwalder ki je istaknuo ka­ko je Europska komisija prvo­t­no bila protiv inicijative Mino­rity SafePack tr da je na nju bi­la prisiljena pristati stoprv po Odluki Europskoga suda u korist manjinskih pripadnikov. N­apomenuo je kako u Europi od 90 različitih jezikov, njih još i 63 nima službeni status. Med njimi je i katalonski, kim govori još i šest milijuni ljudi, dodao je Durnwalder.

Kako je rekla G. No­vak-Ka­rall „sami ovim nećemo uspiti, tribat ćemo i većinski narod“.

Po konferenciji za novinare, na štandu ispred bečke kavane Landtmann čelniki gradjan­ske inicijative Minority SafePack potpisali su peticiju. Navedeno izaslanstvo primio je i bečki gradonačelnik Michael Häupl na prijateljski razgovor pred svim med bivšim zem. pogl. Južnoga Tirola Durnwal­derom i gradonačelnikom Be­ča Häuplom.

(Snježana Herek/uredn.)


U Europi živi 50 milijuni ljudi, ki pripadaju nacionalnim ma­njinam i jezičnim grupam. Minority SafePack inicijativa za sve nje važna — neovisno o njevom sadašnjem statusu i polo­žaju — jer je to obramba za njeva prava i podupira razmjenu iskusnih i potvrdjenih modelov i praktikov. Ali ova inicijativa potribuje ne samo obrambu manjinskih prav sa strane Europske unije: Već ona sadržava cijeli red pozitivnih mjerov, čiji je cilj da čuva temeljne vridnosti EU — kulturnu i jezičnu raznolikost. 

Kako je izjavio predsjednik Fuen-a Vincze Lóránt, vrhovni za­stupnik madjar­ske manjine u Rumunjskoj i zastupnik u Bru­­xellesu, ova inicijativa služi samo najboljemu interesu Europe i ništ ne oduzima većinskomu narodu. Na veliko nam je veselje da su našu poruku čuli i pomnožili širom Europe, jer sve već organizacijov nam se pridružuje u biranju jedan milijun potpisov za raznolikost i za naša prava u Europi.

Zahvaljujem našim prijateljem iz Austrije i Južnoga Tirola na njevom djelu. Pred svim manjine u Sridnjoj i Istočnoj Europi bi profitirale od Mspi, zato je posebno važno, da to velimo pred svim ovde u Beču.

(Vincze Loránt povodom presice u Beču 30. X. ’17.)

Slike