U država s nacionalnimi manjinami je uspilo u oni s narodnimi grupami manje

Petar Tyran

U medjuvrimenu širom E­u­­rope poznata inicijativa gradjanov za podupira­nje narodnih manjin i etni­čkih skupin u Europi Minority SafePack je uspila. Inici­jator ove inicijative u svi čla­nica Europske unije je Federativna unija europskih na­ro­­dnosti a posebno incijativa i predsjednika ove medjuna­rodne organizacije Vinczeta Loránta, za kim stoji zmožna madjarska nacional­na manjina u Rumunjskoj, ka se u toj postkomunističkoj dr­žavi bo­ri za svoja manjinska prava.

Već od 1,19 milijuni potpisov za Minority SafePack širom Europe velik uspjeh FUEN-a

Jedan milijun ljudi je svojim potpisom podupiralo inicijativu gradjanov širom Europe Minority SafePack. To je krajem prošloga tajedan javila Federalistička unija europskih narodnosti (Fuen),  ki je zbrojio online potpise i potpise, ke su na papiru sakupljali u Fuen-u učlanjene organizacije i partneri. Med Hrvati u Austriji su to Hrvatski centar u Beču i Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću. Ali se je i Hrvatski akademski klub kao član Manjin europskih narodnosti (Men) jako aktivno i angažirano uključio u akciju pobiranja potpiskov. Izjava da je dosti­gnut potribni broj od jednoga milijona potpisov još nije oficijelni rezultat. Djelatni tīm Feun-a je, nai­me još do početka ovoga tajedna pre­gledao sve papirne formulare s potpisi. Kampa­nju su pe­ljali do zadnje minute pred završnim rokom, 3. aprila, tako i na kazališnoj predst­a­vi na Vazmeni pandiljak u Trajštofu.

Prilike u Španjolskoj frapantno sliču na to ča je počelo 1934. lj.

Petar Tyran

U ovi dani, kada smo se pred svim u Austriji bol­no spomenuli onih dani u marcu 1938. ljeta, kada je Austrija okupirana od nacis­tičkih nimških sil — a su Au­strijanci u daleko najvećoj ve­ćini urlajući i zastavami s ku­kastimi križem mašući primi­li novu nimšku vojnu silu i Hi­tlerov nacistički režim, člo­vika ki je zainteresiran u povi­jesti i politički dogadjaji mo­ra čim već zapanjiti ča se dogadja u Španjolskoj a posebno i u Kataloniji. Spominja na neslavnu povijesti ove čla­nice EU još iz 1936. ljeta, a pak kašnje na Francovu dik­taturu daleko u drugoj polovici 20. stoljeća. Ko da bi to sve bilo pozabljeno se je Špa­njolskoj bojsek sve oprostilo ča se je u tu dob diktature sve strašnoga dogodilo. Nimci su za to teško morali platiti i još dandanas za to plaćaju. A u Italiji danas bez ikakovih konzekvencijov moru agirati, se javno politički angažirati i vladati komunisti ino fašisti a vrhu svega i mafija — a ni­gdo u Europi ne diže glas i pi­ta ča to zapravo neka bude.

Hrvati iz Rumunjske na pohodu Hrvatskoj

Općinu Lovas u Hrvatskoj  posjetila je nedavno obitelj rumunjskih Hrvatov iz Kara­ševa (RO), sa željom da čim podrobnije upoznaju Hrvat­sku, nje ljude i običaje. Posebno fascinantna je činjeni­ca da Hrvati u Rumunjskoj jur stoljeća čuvaju hrvatski materinji jezik, kulturu, tr­a­diciju i običaje, okupljeni oko Katoličanske crikve. U Rumunjskoj danas živi oko 6600 službeno priznatih pri­padnikov hrvatske nacionalne manjine. I evo nekoliko zanimljivosti, ke nam je prenijela Ljubica iz Karaševa:

Horvat se je sastao s Iledićem — teme su bile žive subvencije i Savjet o narodi grupa

„Žive subvencije“ su bile te­ma sastanka predsjednika Hrvatskoga kulturnoga dru­štva u Gradišću ddr. Stanka Horvata i predsjednika Gradišćanskoga zemaljskoga s­a­bora Kristijana Iledića. Hor­vat je informirao Iledića i o ukinuću „žive subvencije“ za Hkd, komu da jako fali ov oblik zemaljske odnosno državne potpore, ku su zgubi­li pred par ljet, kad je Mate Kliković stupio u mirovinu. Hrvatskomu štamparskomu društvu da se to isto grozi, je rekao Horvat. Hrvatske novine bez žive subvencije da nećedu moć opstati, je Horvat osvidočen.

Tagovi: