Svih šest Savjetov zaključilo dvi rezolucije

Na poziv Saveznoga kance­larstva u četvrtak, 5. aprila zastupniki svih šest Savjetov o narodni grupa (hrvatski, slovenski, češki, slovački, m­adjarski i romski) sastali su se u skupnoj sjednici u Kancelarstvu i se predstavili d­ezigniranomu šefu sekcije veleposlaniku Wolfgangu  Schallenbergu. Prilično 80 ljudi je sudjelivalo pri sjednici sa zastupniki Kancelar­stva. Na dnevnom redu su bili školstvo, mediji i štampa, podupiranje narodnih grup i reforma zakonskih temeljev. Jednoglasno su zaključili re­zoluciju za podupiranje šta­m­pe a druga je za noveliranje zakona za privatne škole.

Tagovi: 

S već od 1,2 milijuni potpisov za Minority SafePack — uspila je inicijativa gradjanov

Točno s polnoćom 3. aprila je završila do sada nevidjena inicijativa gradjanov širom E­urope u pogledu na ma­njin­ska prava i s pogledom na volju pripadnikov etničkih/ narodnih manjin, da se po­stavu na noge i da zatražu bolju obrambu manjinskih prav širom Europe a posebno i u članica Europske unije. Federativna unija europskih narodnosti je srijedu, 4. ap­r­i­la u dvi internet-konferencija za novinare (iz Flensburga u Nimškoj) i Cluja (Klausenburg/Kolozsvár) u Rumunj­skoj prik facebooka prenosila konačni rezultat europske inicijative gradjanov Minori­ty SafePack. S konačno već od 1.215.000 ljudi, ki svojim potpisom podupiraju ovu ini­cijativu širom Europske uni­je dalo podupiranje. Ovo su slu­ž­beno o­glasili predsjednik Fuen-a Vincze Lórant i prijašnji predsjednik Fuen-a Hans Heinrich Hansen, ki je inicirao uvu inicijativu i skupa sa svojimi suradniki shodio da Vijeće Europe da­je zeleno svitlo inicijativi Minority Safe­Pack.

Moramo se pribojavati: „Ako se ništ nije stalo se i nadalje ništ neće stati“

Petar Tyran

Nije svakidanje, kako bi se to zapravo od zastup­nikov narodnih grup m­oglo očekivati da su svi jed­noga mišljenja ako ide za is­punjenje manjinskih prav i da se konačno nešto kreće da bi se poboljšala njeva situaci­ja. Evo, sada je postignut je­d­noglasni sporazum svih šest Savjetov (autohtonih) narod­nih grup u Austriji. Zaključili su rezoluciju za podupiranje štampe a druga rezolucija se tiče noveliranje zakona za privatne škole. A treti je zajed­nički zaključak, da su se svi Savjeti priključili rezoluciji Orf-vijeća publike o dodatnoj televizijskoj emisiji o na­rodni grupa. Pol ure dodatne emisije o narodni grupa u tajednu na Orf 2 ili Orf III.

Ča bi rado štali u Hrvatski novina? (1)

Vist je važna, ako ima posljedice za naš žitak! Vist je, ako teta Bare na cimitoru stre­fi pokojnoga! Vist je dogodjaj, ki se zapravo ne bi smio razglasiti! Ali štitelj je znatiželjan pak kani dozviditi, ča je novoga? Kade je teta Bare strefi­la pokojnoga? Ka­da je to bilo? Ka­ko se je to moglo stati? Zač? Ča to znači za nas? To, ča štitelja inter­esira, su fakti, ki moraju biti istiniti. Ako novinar ne more izviditi, je li su podatki, o ki pi­še, točni, je bolje da ne piše ništ!

Tagovi: 

Ste znali? - Krhić nije samo za zece!

Krhić je za mnoge haluga, ali zapravo je on hrana. Lišće krhića je bogato vitamini i minerali. Krhić se trga prlje nego procvate. A cvijete si pak moremo peći. Najt će­mo krhić svagdir, i ništ ne tribamo platiti za njega. Morebit je ugodnije kupiti glavicu salate nego zapuditi se na vrt i pobirati ga za salatu. Ali veli­ka razlika je u tom, ča smo sami ubrali na vlašćem vrtu i ča smo kupili. Jasno je da će­mo si krhić nabrati da­leko od ceste. Liš­­će krhića je manje gorko dokle kr­hić ni­je pro­cvao. Prepo­ru­č­ljivo je da lišće krhi­ća oko dvi ure dugo nama­čemo u mliku, da bi izgubilo gorko­ću. Ako znamda još niste nikada kušali krhić, kad m­i­slite da je haluga ili krma za zece, dajte sebi i njemu priliku, da se upoznate. Mo­rebit će vam se račiti salata od krhića.

Tagovi: 

U država s nacionalnimi manjinami je uspilo u oni s narodnimi grupami manje

Petar Tyran

U medjuvrimenu širom E­u­­rope poznata inicijativa gradjanov za podupira­nje narodnih manjin i etni­čkih skupin u Europi Minority SafePack je uspila. Inici­jator ove inicijative u svi čla­nica Europske unije je Federativna unija europskih na­ro­­dnosti a posebno incijativa i predsjednika ove medjuna­rodne organizacije Vinczeta Loránta, za kim stoji zmožna madjarska nacional­na manjina u Rumunjskoj, ka se u toj postkomunističkoj dr­žavi bo­ri za svoja manjinska prava.