Ste znali? - Prevadjanje je važno za svitsku komunikaciju

Poduzeća ne bi mogla proda­vati bestsellere, software za kompjutor ili hendije prez prevodjenih tekstov. 30. septembra je bio Interna­cio­nal­ni dan prevodjenja. Dru­št­va prevoditeljev po cijelom svi­tu se trudu, da upoznaju javnost s važnošću prevo­djenja. Prevoditelji naime djelaju za kulisami. Njevo djelo je do­b­ro, ako nijedan ne zame upamet, da drži u ruka prijevod. Iz toga uzroka se potcjenjuje uloga prevo­djenja za ekonomiju. Eks­portirajuće zemlje ne bi mog­le opstati prez prevoditeljev.

Tagovi: 

Ko zvanje je najnapornije i najstresnije?

Kotrigi Europske unije imaju pravo da se pri važni sastanki pominaju u svojem materinskom jeziku. Pritom posre­duju tumači, ar ni­je moguće da svaki ko­trig govori 24 jezike. Toliko služ­benih jezikov naime momen­tano postoji u EU. Od tumačev se očekuje mno­go. Iako po­slovica ve­li, da je muča­nje zlato, svaki tumač zna, da je govor zlata vridan.

Tagovi: 

Ste znali? - Nešto o Misecu i njegovi mijena

Misec je vjeran pratilac Ze­m­lje. Zvana Sunca je on najsjaj­nije nebesko tijelo. Okreće se okolo Zemlje na spo­doban način kotno i Zemlja skupa s Misecom oko­lo Sunca. Za jedan obilazak okolo Zemlje mu je po­trib­no 29,5 dani. Kot i sva dru­ga svemirska tijela, se i on obraća okolo sv­o­je osi (Achse). Za jedan okret mu je potribno 29,5 dani. To je uzrok zbog čega nam Mi­sec kaže svenek istu stran. Dru­gu stran, škuru, ne vidimo ni­kada. Mijene Miseca su posljedica toga, da se obraća okolo Zemlje. Misec na ne­bu putuje od zapada pre­ma istoku kotno Sunce.

Tagovi: 

Kad si starice na suncu teplu kosti...

U nekoj ruskoj enciklopediji stoji, da je bablje ljeto perioda, kad si starice na suncu još moru stepliti svo­je kosti. I zaistinu temperatura m­o­re zlisti ča do 30 Celzijevih stupnjev. Peri­oda teploga i sunča­no­ga vri­mena du­ra od sredine ruj­na do konca lis­to­pada. Onda je dane ili tajedne dugo li­po vrime sko­ro prez vjetra. Ali noći su ve­dre i hladne. Takovo vrime je moguće zbog jednakih tem­peraturov zemlje i vode.

Tagovi: 

Ste znali? - Nešto o Mličnoj stazi?

Mlična staza je ime naše galaksije, ka postoji od najma­nje 100 milijardi zvijezd. Ona ima špiralni oblik. U sredini je ploča, ka je gusto opasana sa zvijezdami. Iz nje ishadjaju špirale s rjedje rasporedjenimi zvijezdami. U jednoj ta­kavoj špirali živimo i mi s na­šim Suncem. Skupa s njim se obraćamo okolo središća galaksije. Za jedan okret nam je potribno oko 250 milioni ljet. Kad bi našu galaksiju mogli gledati izvana, bi vidili da je ona spljošćena (abgeplattet),  tako da se zvijezde u galaksiji moru obraćati u istoj ravnini. Promjer joj je oko 100.000 svitlosnih ljet, a debelina di­ska, ploče, je u središnjem dijelu oko 10.000 svitlosnih ljet. Sunce je na periferiji. Svitlosno ljeto je udaljenost, ku svitlost prolazi u jednom ljetu, naime oko 9.460.000.000.000 km.

Tagovi: 

Nećeš zabiti onoga, s kim si se kada plakao

Pjesnik Khalil Gibran je o plaču rekao: „Znamda ćeš zabiti človika, s kim si se smijao, ali nikada nećeš zabiti onoga, s kim si se plakao.“ Žene se druga­čije pla­ču nego muži. One se če­tirekrat gušće u ljetu plaču nego muži. Ali to ni­je tako od maljenosti. Ta razlika se stoprv s ljeti iskristalizira, su izvidili nim­ški vračitelji za oči.

Tagovi: 

Ste znali? - Nešto o zvijezda

Zvijezde su plinovite kuglje, od kih postoji galaksija. Ša­ca se, da naša galaksija ima najmanje 100 milijardi zvijezd različnih veličin, farbov i starosti. No svim je skupno da energiju, ku emitiraju kot svitlost i teplinu, dobivaju iz nuklearnih reakcijov, a to su fuzije, ke se zbijaju u središ­ću zvijezde. Najveće zvijezde svoje gorivo trošu velikom brzinom i njev životni vijek je znatno kraći nego kod ma­njih zvijezd. Zvijezde svoj „ži­tak“ završavaju u kolosalni eksplozija supernove. Prosječne i male zvijezde kot i naše Sunce, zvano žuti patuljak, živu i već nego deset milijardi ljet. Najmanje zvijezde svoje gorivo trošu tako šparno, da moru opstati još dug­lje.

Tagovi: 

Ste znali? - Nešto o Suncu

Sunce nam je najbliža zvije­zda i izvor sve raspoložive energije na Zemlji. Energija potiče od nuklearnih reakcijov u središću Sunca, kade temperatura dosiže 15 milioni °C. Pri nuklearnoj fuziji nastaje helij, oslobodjena je velika količina energije. Ova energija se u obliku svitlosti i tepline širi u svemir, a mali dio dospene i na Zemlju. N­u­klearna fuzija se zbiva na Su­n­cu oko 5 milijardi ljet, tako dugo otkada postoji Sunce. Prema raspoloživi rezerva se more računati da će se ona zbivati otprilike još 5 milijardi ljet. Potom će Sunce vje­ro­jatno postati takozvani bijeli patuljak. Bijeli patuljki nastaju, kad je potrošeno termonuklearno gorivo (Bren­n­stoff). Onda se mrtva jezgra počinje urušavati u sebe.

Tagovi: 

Rasti mi rozmarin na spomin

Već nego tisuć ljet je ro­z­ma­rija cijenjena raslina. Latinsko ime Rosmarinus officinalis joj dolazi od riči „ros marinus“, ča u prijevodu znači „mor­ska rosa“. Da bi ona mogla rasti, joj je dost vlažan vj­e­trić s mor­ja. Grčki študenti su si roz­ma­riju stavljali na glavu kad su se pripravljali na ispite. Narodna medicina je vje­ro­­va­la, a i danas vjeruje, da roz­marija potiče i jača memoriju. Sta­ro vjerovanje da du­ha rozmarije stimuli­ra pamće­nje, su dokazali znanstveniki. Rozmarija potiče ci­r­kulaciju i tok krvi prema moždjanom ter na ta način poboljšava koncentraciju i liječi glavobo­lju. Zato bi si mogli u lončacu rozmariju postaviti na stol ili na mjesto, kade se dite uči i verificirati nje efekt. Zato je rozmarija si­m­bol mudrosti, ar jača pamćenje.

Tagovi: