Druga platforma za dijalog – kot piše na stranici parlamenta – neka otvara rasprave, da bi se diskutirali razvitak i izazovi u autohtoni narodni grupa i da bi se pojačao parlamentarni diskurs.

Beč – Ljeto dan po prvom sastanku je predsjednik Nacionalnoga vijeća Wolfgang Sobotka u utorak, 28. marca, pozvao na takozvanu platformu dijaloga narodnih grup.

Prvo parlamentarci, onda znanost, a onda zastupniki narodnih grup

U prelipi prostorija novorenoviranoga parlamenta su se u utorak podvečer na poziv predsjednika Nacionalnoga vijeća Wolfganga Sobotke sastali govorači narodnih grup pojedinih strankov, odgovorni činovniki Saveznoga kancelarstva i zastupniki manjin reprezentirani od predsjednikov i potpredsjednikov pojedinih Savjetov za narodne grupe. Gradišćanskohrvatsku zajednicu je zastupao predsjednik Hrvatskoga kulturnoga društva i sadašnji predsjednik Savjeta Stanko Horvat sam.

Sobotka je bio i ta, ki je pozdravio i otvorio platformu i je naglasio važnost autohtonih narodnih grup za austrijski identitet i europsku svist za većjezičnost. A nadalje je i naglasio ulogu znanosti u obdržanju i čuvanju jezikov. Onda je predao rič govoračem stranak za narodne grupe.

Ovomu prilično dužičkomu dijelu su slijedile dvi študije o nacionalnoj strategiji takozvane Roma-študije i o situaciji, korišćenju jezika i perspektiva kod Slovencev u Koruškoj. Po ovom skoro dvi ure dugom prvom dijelu su prema koncu i zastupniki manjin došli do riči, zbog kasnoga vrimena dijelom samo već jednom rečenicom.

(Ne)uspješna Roma strategija

Jur skroz na početku su Sobotka, kasnije i Berlaković i zastupnica obetežane Olge Voglauer, Deva Zwitter, a i predsjednik Savjeta za romsku narodnu grupu Emmerich Gärtner-Horvat upozorili na novi Nacionalni dan spominka Romov, 2. augusta. Uza to je sociolog Christoph Reinprecht sa Sveučilišća Beč evaluirao nacionalnu Roma-strategiju, ka se od 2011. ljeta izdjela kot odgovor na dogovore Europske unije. Reinprecht je sam na početku rekao, da u svojem govoru stoji kritika na prvom mjestu.

Študija se bavi auto- i alohtonimi Romi u Austriji, ali da je bilo izuzetno teško dostignuti Rome. Čuda njih, da uopće još nije čulo o strategija. Vidljiv je pad znanja od istoka do zapada Austrije. Rezultati ankete ne pokazuju pozitivne rezultate. Još uvijek doživi 64% Romov nepravičnosti. Za prispodobu: U prosjeku doživi i ćuti 22% migrantov u Austriji nepravičnosti.

Slovenska anketa za sve?

Po nalogu saveznoga kancelarstva je firma OGM napravila študiju o situaciji, korišćenju jezika i perspektivi za slovensko stanovničtvo u Koruškoj. Rezultati pokazuju na nagao pad znanja i korišćenja jezika u mladji generacija. Autori študije su pokazali i na potencijal doseljenih Slovencev, na važnost institucioniranih ustanovov i za manjkajuću svist o vridnosti dodatnoga jezika u Koruškoj. Lingvistica Brigitta Busch, ka je bila pozvana, da bi na koncu sažela najvažnije točke študijov, prosila je, da se ovakove študije proširu na sve narodne grupe. Znanost ima tako od 2001. ljeta opet jasnu sliku o situaciji. Ona vidi ogromne mane u elementarnoj pedagogiki i u didaktiki u heterogeni grupa i je pozvala na neposredno djelovanje. Nadalje je upozorila na prekarne situacije društav, ka djelaju za obdržanje jezika i kulture.

Pitanje školstva i teritorijalni princip

Na platformi u parlamentu se je čuda ča natuknulo, dvi stvari su se vukle kot črljena nit kroz skoro sve izjave: Proširenje i poboljšanje školstva i odmak od teritorijalnoga principa.

Niki Berlaković od VP-a je potribovao evaluaciju Saveza sa zemljami i outputu sadašnjega školskoga sistema. Zastupnica zelene Olge Voglauer, Deva Zwitter, potribovala je jačanje gradskih sredin kot su to Celovec, Grac ili Beč.

Govorač SP-a Harald Troch dodao je tomu potencijal novodoseljenih ljudi za narodne grupe i je potribovao jezično obrazovanje ne samo u jednom predmetu nego u cijeloj naobrazbi kot je to u slovenskoj gimnaziji.

Govorač NEOS-ov Michael Bernhard potribovao je konkretno djelo mjesto platforme i kritizirao je ministarstvo za obrazovanje, kade se navodno ne javljaju u pitanju manjinskoga školstva. Za slobodnjake je govorio Josef Ofner, ki je prispodobio jezik s domovinom, zato da će podupirati sva potribovanja vezano uz jezik.

Zastupniki narodnih grup su sve to u svoji jako kratki izjava potvrdili. Slovenski zastupniki Augustine Gassner i Nanti Olip potribovali su prilagodjenje školskoga zakona i osiguranje kompetentnih pedagogov.

A predsjednik školskoga društva Komensky Karl Hanzl povidao je o poteškoća s ministarstvom, o financiranju škole i kritizirao je navodni plan gimnazije za narodne grupe: „Gimnazija prez elementarnoga obrazovanja je nonsens. Odakle ćedu školari dojti?“ I Emmerich Gärtner-Horvat se je onde prikvačio. Romani bi se u Europi hitno tribalo standardizirati. Onda bi matura na tom jeziku konačno bila moguća. A svi zastupniki su si bili složni: Mora biti moguće obrazovanje u gradski sredina.

Kade su mladi? Kade je glas manjine?

Dokle su govorači za narodne grupe imali svoje govore, pitao je Michael Bernhard, kade su mladi u ovoj diskusiji. Pogled na format bi mu dao odgovor. Na platformu su pozvali samo predsjednike i potpredsjednike Savjetov, u oni sfera se ne moru najti mladi ljudi.

Uglavnom je platforma u duranju od skoro trih uri imala malo mjesta za glas manjine. To je, kot izgleda, i opazio Sobotka, ki je na koncu priredbe rekao: „Drugi put ćedu zastupniki manjin početi“. Ada bit će drugoga puta, naredno još ovoga ljeta.

Tereza Grandić