»Šport — nova religija?« je naslov upravo objavljene knjige duhovnika mr. Željka Odobašića a ujedno i pitanje a ujedno daje i odgovor: ne!
Ovo je knjiga kom je autor branio svoje (prošireno) diplomsko djelo kim je dostao magistarsku titulu na Teološkom fakultetu Bečkoga sveučilišća. Odobašić portretira različne već ili manje poznate športaše i njev odnos vjeri.
Do sada je Beč na prethodnih sedam festivalov čuo kih sto koncertov na ki je nastupilo tisuću hrvatskih glazbenikov. Povodom festivala i prilikom otrvaranje Predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. Ivo Josipović u Bečkoj Akademiji u prepunoj dvorani je referirao o glazbi i politiki.
BEČ — „Fama o Titu kao pijanistu bila je samo propaganda, on je znao svirati klavir onoliko koliko i Putin“ rekao je Ivo Josipović u okviru predavanja na temu umjetnost i politika ko je 5. novembra održao na bečkom Sveučilišću za glazbui izvedbene umjetnosti.
Prilikom »8. Festivala hrvatske glazbe u Beču«, ki se održava od 5. novembra do 6. decembra o. lj. u Beč dolazu neki od najboljih glazbenikov i to ne samo iz Hrvatske: u Amadeus triju biti će to uvaženi profesor i sjajni violinist Rus Leonid Sorokow ili primjerice Armenac Ruben Dalibaltayan, obadva profesori i zagrebačke Muzičke akademije. No triba istaknuti i dolazak u Beč pop-rock-ikone hrvatske glazbene scene, sjajne Josipe Lisac ka će sa svojim bandom održati koncert u poznatom bečkom interkulturalnom središću — kazališću Theater Akzent.
Uokviru 8. Festivala hrvatske glazbe nedilju, 11. novembra u bečkom Theater Akzent nastupa Josipa Lisac. Jur kao dite je pokazala svoju izvanrednu muzičku nadarenost. S deset ljet je bila član zbora Hrt-a, kade je dostala obuhvatnu pjevačku izobrazbu. Brzo se je zanimala za rock-muziku. U 1967. postane pjevačica grupe O’Hara a potom lead-pjevačica u Zlatni Akordi. Poznata je da rado eksperimentira s drugimi žanri i za mnogovrsne koncerte. Svoju nadarenost i kreativnost kaže u nastupi u kazališću i filmu. Sve to od Josipe Lisac načinja istaknutu umjetnicu. (ur.)
DEVINSKO NOVO SELO — Subotu, 27. oktobra u Istracentru folklorna grupa Grbarčieta je skupa s pjevačkim zborom Rosica svečevala 25. obljetnicu svojega utemeljenja. Grbarčietu od samoga početka pelja Nikoleta Griezlová, rodjena Krajčir. Stoprv je imala 14 ljet i je bila školarica, kad se je počela baviti s vježbanjem dice. Sada ansambl more pokazati na 25 ljet angažiranoga i uspješnoga djelovanja. U Grbarčieti jaču i tancaju dica od četirih do 18 ljet, a u repertoaru imaju jačke i plese iz Devinskoga Novoga Sela, Gradišća kao i Hrvatske.
Po prvi put Zemlja Gradišće je dodilila »Gradišćansku nagradu na narodnu kulturu«. Glavnom nagradom je odlikovan tradicionalni muzički sastav Buchgrabler. Nagrada, ku je osnovao a pak i dodilio sām zemaljski poglavar Hans Niessl, je skulptura u obliku guske, to je tipične gradišćanske ptice odnosno domaće životinje — ka na Martinju postaje najvažnija.
RAJNOF — U Liszt-centru u sridnjogradišćanskom Rajnofu su nedavno dodilili »Gradišćansku nagradu na narodnu kulturu«. Ovu nagradu je pokrenuo zem. pogl. Hans Niessl a od sada početo neka se dodili svako ljeto. Dotirana je s 3000 E a dvi podupirajuće nagrade s po 1.500 E.
Od 19. do 21. oktobra su Velikoborištofci gostovali u Sarajevu, kade su bili gosti Matice hrvatske u Sarajevu. Suradnju med velikoborištofskom općinom i Maticom hrvatskom u Sarajevu je pokrenuo pater Ivan Jelić, farski moderator u Velikom Borištofu i Šuševu, ki je rodom iz Bosne i Hercegovine. Na njegov prijedlog je u maju o. lj. imao franjevac i slikar Perica Vidić, predsjednik Matice hrvatske u Sarajevu, izložbu u KUGI, kade su se prodavale njegove slike. Čistim dohotkom on stipendira hrvatske školare i studente iz Bosne i Hercegovine. Pater Perica Vidić je bio oduševljen kulturnim životom gradišćanskih Hrvatov u Borištofu, tako da je ljude i institucije iz Borištofa pozvao na prezentaciju hrvatske narodne grupe prilikom »Hrvatskih dani kulture u Sarajevu«.
Gala koncertom bečkoga kvarteta Neue Wiener Concert Schrammeln u Hrvatskom narodnom kazališću u pandiljak, 22. oktobra otvoreni su 3. Dani austrijske kulture u Osijeku. „Ovoj tipičnoj bečkoj glazbi umjetniki su dali suvrimeno ruho“ piše Vesna Latinović u Glasu Slavonije.
Mišoviti zbor Složnost u Malom Borištofu je 29. septembra svečevao 25 ljet postojanja. Predsjednica je Monika Trimmel-Roženić a zborovodja Martin Omischl. To društvo su utemeljili još davnoga 1923. ljeta kao muški jačkarni zbor. Od 1987. ljeta mišoviti zbor ima već od 30 aktivnih članov. Od 2004. ljeta društvo ima i tamburašku grupu i nastupa skupa s njom. Najmladji član nima još ni deset ljet a najstarji je navršio 80. Repertoar ovoga zbora obuhvaća najvećim dijelom hrvatske narodne jačke i šlagere, ali i neke nimške, engleske i ugarske.
Subotu, 13. oktobra u KUGI u Velikom Borištofu su otvorili izložbu o gradišćanskom Hrvatu, Pavlu Žuliću, rodnom iz dolnjoaustrijskoga Cimofa (Hof, ods. „Zum Hof“, iz čega je pak u dijalektu nastalo Cimof), ki je pred 150 ljet darovao dodekaeder iz rimljanske dobe arheološkom muzeju u Zagrebu. Izložbu su priredili Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov i Kulturna zadruga skupno s Arheološkim muzejom Zagreb.