Karikatura 12.10.2012.
pet, 12/10/2012 - 14:14P. Palković
P. Palković
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje je glavna hrvatska znanstvena institucija. Ona se bavi proučavanjem i njegovanjem hrvatskoga jezika i jezikoslovne tradicije. Institut utemeljen je 1948. ljeta pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a pod sadašnjim imenom djeluje od 1996. ljeta.
Temeljna zadaća mu je očuvati hrvatski jezični identitet. Institut u znanstvenoistraživački projekti obdjeluje i izdaje djela u vezi s leksikografijom. Nadalje se on bavi i s dijalekti i izdjeluje različne jezikoslovne priručnike.
Poli Gregorić, krčmar i poduzetnik u Klimpuhu je 28. septembra svečevao svoj 80. rodjendan a skupa s obitelju i najužimi rodjaki i prijatelji je slavio u domačoj krčmi, ka je jur davno prerasla i oblik i starinsku nakanu krčme: da se ljudi dobro i dovoljno napiju, se zabavljaju, ponekad i posvadjaju, onda opet podobru a da krčmar od toga more — zač ne i dobro — živiti! Danas je krčma Gregorić prvorazredni restoran s kim se more ponositi ne samo Klimpuh, nego svakako i gradišćanski Hrvati a ne na zadnje i cijelo Gradišće i susjedne regije.
KLIMPUH — Uz ime Poli Gregorić na samo Klimpuh nego najprvo Poljanci a pak i cijelo Gradišće daleko prik zemaljskih i državnih granic veže iskušenoga krčmara, ali i poljoprivrednika s korijeni i u mesariji. Zna kako triba zahadjati sa svojimi gosti, ča triba činiti i govoriti, a pred svim i reći, da mu rado dojdu u goste i ča im mora nuditi da bi opet došli. Iako je jur davno predao „komandu“ u ruke sina Polija ml., Poli st. još uvijek stoji na kormilu ovoga u medjuvrimenu jako modernoga „broda“, ki je prem ponekad i burnih vrimen preveslao sve vode. U hrvatskom društvu je Poli fiksna točka, a gdo dojde u Gregorićevu krčmu i ako onde ima Polija (ča je skoro svenek slučaj), zna biti siguran, da stari krčmar svenek ima zanimljivoga za povidati i da je gost uvijek kralj! Živio!
Sadašnji i bivši školari Panonske gimnazije u Gornoj Pulji pred uredom Matice hrvatske u Dubrovniku
Početkom septembra, nedilju, 2. 9. se u Hrvatskom Jandrofu svečuje kiritof. Patron sela je sveti Mikula, ali kiritof se svečuje na prvu nedilju u septembru kada je bila posvećena jandrofska crikva. I tako se je i na prvi septembarski vikend u Jandrofu jačilo i tancalo ne samo uz muziku, nego i na priredba festivalov u subotu na Festivalu podunajske kulture i u nedilju pri jur 10. »Festivalu zborov« u Jandrofu. Sve se počelo otvaranjem izložbe o dosadašnjih devet priredab, Festivala zborovnoga jačenja. Glavni organizatori su pripravili plakate sa slikami iz ovih priredab. Otvaranje izložbe su svojim jačenjem polipšali gosti iz Hrvatske, člani dvih klapov: Asseria iz grada Benkovac i Klapa Drniš iz istoimenoga grada Drniša. Obadvi kalpe su nastupile zajedno.
Pri nediljni izbori za općinske savjete i načelnike širom Gradišća je bio veći broj podiljenih mandatov, ki su stali na raspolaganje, zbog većega broja stanovničtva nego pred pet ljet, 2007. ljeta. Samo u jednom selu, u južnogradišćankoj Žarnovici (Heugraben), se je smanjio broj mandatarov za dva, tako da je svega skupa stalo na raspolaganje za deset mjest u općinski savjeti. Najveć novih mjest je sada u općinskom savjetu Rasporka, kade je narasao broj zastupnikov za četira mjesta.
Od televizijskoga nastupa do zagrebačkoga suda i medjunarodne granične arbitraže. O hrvatsko-slovenskoj graničnoj kauzi kao uzroku svoje ostavke veli Sanader: „Nisam htio pristati na ucjenu ka je dolazila iz Slovenije i nekih iz Europe. O tom ću pisati u svojoj knjigi, ne željim ničim ugroziti ulazak. Nisam htio pristati na ono ča je pristala Jadranka Kosor u sporazumu s Pahorom. To je ,junction’, poveznica a to nisam htio povezati. Ufam se da na osnovu toga Hrvatska neće ostati bez dijela mora, ods. nacionalnoga teritorija. (I ne .../to nije magla ka skriva pravi uzrok odlaska).
VELIKI BORIŠTOF — Kuga u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu i Znanstvenim Institutom Gradišćanskih Hrvatov poziva na otvaranje izložbe »Rimski dodekaeder u Zagrebu (1862. - 2012.)« subotu, 13. oktobra 18.30 uz muzičku pratnju kuginoga tamburaškoga sastava Stara dob.