Vječiti odlazak Branka Franolića

čet, 20/01/2011 - 20:55

Franolićeva knjiga o rodjenu gradišćanskomu Hrvatu »Filip Vezdin with contribution to Indic studies at the turn of the XIII century in Europe« (Prilog Filipa Vezdina Indijskim studijam na zalazu XVIII. stoljeća u Europi) potvrda je autorovih širokih kulturno povijesnih interesov i potrebe za ukazivanjem na dioničtvo hrvatskih intelektualcev u opće ljudski dosegi. Franolić u Francuskoj predaje na različiti škola i učilišći a 16 ljet na prestižnom Sveučilišću Rene Decartes (bivša Sorbonne). Sa suprugom i dicom nanovo se 1974. lj. vraća u Englesku. Onde predaje francuski i književnost u Beverley College, New Malden, Surrey. Od 1990. Franolilć je profesor francuske lingvistike i hrvatskoga jezika pri Atkinson College, York University u Torontu.

Tagovi: 
Književnost

Gradišćanski komunalni političari na informativnom pohodu u Bruxellesu

čet, 20/01/2011 - 20:50

Srijedu, 12. januara se je iz Bruxellesa vrnula delegacija gradišćanskih komunalnih političarov. Tri dane dugo su onde boravili. Kako je zaključio predsjednik Europa-foruma predsjednik Övp-kluba inž. Rudi Strommer „imali smo vrlo zanimljive razgovore a cilj je bio da odgovornim u Bruxellesu predočimo i približimo zahtjeve gradišćanskih općin“.

Tagovi: 
Politika

Pozitivan izvješćaj o podvaranju dice

čet, 20/01/2011 - 20:47

Jur je tomu dvoja ljeta da je u Gradišću stupio na snagu novi Zakon o obrazovanju i podvaranju dice 09. Kako je izjavila zemaljska savjetnica za turizam & obrazovanje i podvaranje dice „ovim novim zakonom se je ugodalo kako bi se poboljšala ponuda za podvaranje dice u Gradišću a tim omogućilo obiteljam i onim ki sami odgajaju dicu da bolje moru ujediniti zvanje i obitelj. Tim sada nudimo za kih 1.300 dice oko 290 ustanov za podvaranje i kvalitativno visoko podvaranje.“

Tagovi: 
Politika

Brandstetter, kegljaš SKC Maloga Borištofa je zemaljski prvak

čet, 20/01/2011 - 20:44

Na različni gradišćanski kegljišći je stalo od 5. do 9. januara zemaljsko prvenstvo kegljašev i kegljašic kod pojedincev na programu. Dokle su se žene naticale u južnogradišćanskom Solunku je bilo kegljišće krčme Janić u Malom Borištofu mjesto naticanja muži.
SOLUNAK/MALI BORIŠTOF — Kod žen Loan Baumgartner od Dkv-a Solunka iskoristila je prednost kegljati na domaćem keglišću i je dobila s 551 kegljom, jednim kegljom pred kegljašicom Pečve, Terezom Hartinger.

Tagovi: 
Šport

Askö Stinjaki su se morali zadovoljiti titulom viceprvaka Mastersa

čet, 20/01/2011 - 20:41

Subotu, 15. januara 2011. su se odigrale finalne igre Mastersa Gns-a u bortanskoj Inform-dvorani. Od gradišćanskohrvatski klubi su bili kvalificirani Askö Stinjaki, SV Nova Gora i SC/Esv Pandrof. Stinjaki, branitelji titule su ponovo došli u finale, kade im je stao nasuprot isti protivnik kao i prošlo ljeto, SC Matrštof/ amateri.

Tagovi: 
Šport

Hrvatski Jandrof u središću pažnje novoga biškupa Egidija Živkovića

sub, 15/01/2011 - 17:26

Novi dijecezanski biškup Željezna dr. Egidije Živković je 7. novembra takorekuć „službeno“ pohodio Hrvatski Jandrof u Slovačkoj i je tom prilikom blagoslovio novi križ na cimitoru, Dom ufanja u crikvenom parku a je služio i svetačnu sv. mašu na hrvatskom jeziku u koncelebraciji s mjesnim farnikom Jozefom Krupom i farnikom u Gijeci mr. Jončijem Karallom. Tim je biškup Živković jasno pokazao da se u svojoj natpastirskoj funkciji sada i kao biškup želji pobrinuti i za Hrvate u Slovačkoj.

Tagovi: 
Crikva i vjera
Domaći glasi

Hrvatski bal u Trajštofu

sub, 15/01/2011 - 15:52

S Hrvatskim balom u Trajštofu je otvorena i hrvatska bal-sezona. Hrvatsko kulturno društvo je po staroj tradiciji 5. januara održalo svoj hrvatski bal u sjevernom Gradišću i tim otvorilo sezonu hrvatskih balov. Već od 400 gostov je na predvečer Trih kraljev došlo u Wilhelminenhof u Trajštof. Politička poruka bala je bila, da triba hitno nešto poduzeti u korist izumirajućih vrsti živin a tim i ugroženih jezikov.

Tagovi: 
Domaći glasi

Kako nositi šale i rupce i ulipšati si look?

sub, 15/01/2011 - 09:16

Prlje su rupci i šali bili nešto za starje žene. Ali danas oni doživljavaju svoj procvat i perfekcioniraju svaki look. Oni glavu čuvaju od zime, a frizuru od vjetra. Pouzdan su aksesoar, ako se zna, kako hasnovati je.

Ali o tom kasnije. Prvo ćemo malo pogledati u povijest.


Jur u starom Rimu je bio poznat sudarij, s kim su si Rimljani trli pot s obraza. Latinska rič „sudarium“ je rubac. Glasovit je sudarij svete Veronike, s kim je ona Jezušu otrla pot s obraza i na kom je ostao Jezušev lik. Na sliki vidimo Sudarij svete Veronike talijanskoga baroknoga slikara Domenica Fettija.

Tagovi: 
Životni stil