Karikatura 22.07.2011
sri, 20/07/2011 - 22:15P. Palković
P. Palković
Unatoč velikih uspjehov na polju medicine, kulture, civilizacije, je bolesnih ljudi sve već i već, osebujno na duševnom polju. Sve već i već specijalistov će biti triba, da im se pomore. A je za pomoć onim, kim je duh pomućen, ki već ne znaju ča je dobro, ča je zlo, ča je grih i ča ne? More uopće človik na tijelu ozdraviti, ako je bolestan na duši? Poznato je, da je i tjelovnoj bolesti kih osamdeset posto uzrok nesredjen, grišan život. Koliko je putev, ki peljaju u propast, i koliko je ljudi, ki ovim putem hodu. Svega ima, nek mira nima.
Poema u stihi ruskoga pjesnika Aleksandra Sergejeviča Puškina »Jevgenjij Onjegin« je postala svitska literatura kao i nesrićna i neuslišena ljubav med mladom Tatjanom i zrelim Jevgenjijem Onjeginom. Kad je pak na ovu temu ruski kompozitor Pjotr Iljič Čajkovski skladao svoju operu s istim imenom, širila se je opera po cijelom svitu.
U vezi s Tamburaškim orkestrom i zborom Pinkovac Top moremo jur duglje govoriti o muzičkoj trilogiji, jer početkom ljeta Top pod peljanjem mr. Vilija Jandrišića poziva na tri koncerte: u crikvu u Inzenhofu (Rönök) na samoj crti granice med Ugarskom i Austrijom u južnom Gradišću, drugi dan u domaćoj crikvi u Pinkovcu a dan kasnije u prostranoj Crikvi Am Hof sjedišću i središću Hrvatske katoličanske misije u Beču. I ljetos je zaslužio pohvalu.
Pri zibiranju prateži ćemo se odlučiti za maksimalno tri temeljne farbe. Zapravo moremo kombinirati sve. I tako ćemo svenek imati novi outfit. Sljedeće farbe harmoniraju: bijelo-tirkiz-oliv; bijelo-tirkiz-koralja; bijelo-škuro-plavo-črljeno; bijelo-črno-črljeno; bijelo-bež-svitloplavo; kafecko-orandžasto-zlato; črno-bijelo-farba džinsov. Igrati se mirno moremo i s aksesoari. Oni su kinč svakoga outfita.
Hiti ovoga ljeta su:
Još nevidjena prezentacija hrvatskih vin u Beču pod imenom »Godišnji u čaši« održana 5. julija u elitnom bečkom restoranu Motto am Fluss dan kasnije, 6. julija u vinoteki Alpe Adrija! Gosti vinoteke su ispraznili police hrvatskih vinarov!
Hrvatski kulturni i dokumentarni centar (hkdc) je izdao nove školske podloge za hrvatsko podučavanje. Pod geslom „Moje selo“ su izdjelali brošure s informacijami o pojedini seli za sve četire razrede osnovnih škol. Uza toga su za učitelje izdjelali mapu, godišnji plan, za planiranje podučavanja kroz cijelo ljeto. Na novi školski podloga i godišnjem planu je djelalo ukupno prik 50 učiteljev oko tričetvrt ljeta dugo. Od početka novoga školskoga ljeta ćedu podloge o dvojezični seli Gradišća koristiti u dvojezičnom podučavanju.
Crikve sadržavaju mnoge dragocjenosti, ali i one same su dragocjene. Crikvu mnogokrat zovemo i „hižu Božju“. U nju moremo stupiti nutar kot da bi stupili u stan prijatelja. Jur čim prekoraknemo prag, moremo uživati ono, ča je u crikvi drugačije: svitlo, tišina, duha, temperatura. Kad neku crikvu pohodimo po prvi put, si moremo jur vani predstavljati, ča nas nutri more čekati. Osebito suvrimene crikve nas moru presenetiti. Izvana je takova crikva recimo trizno oblikovana, a nutri zrači teplina.