Nad slavljem da smo u Austriji smo zabili da se u pogledu na manjine ništ…

Slavlja i spomenpriredbe u vezi sa »100 ljet Gradišće« su zapravo mimo s minulim 2021. ljetom. A pokidob zapravo već nijedan ne živi, ki se mogao spomenuti na to kako je svojčas, pred 100 ljet i najzad bilo do 1921. ljeta, vjerujemo zapravo sve ča nam se nudi u glorificiranju povodom ovoga jubileja. Objektivno gledano, su ljudi na austrijskoj strani povijesnoga Gradišća imali sriću. Jer iako ih je i s ovkraj is onkraj teško pogodio fašizam Tretoga Reicha, Gradišće je samo do 1955. ljeta bilo pogodjeno od teškoga brimena Sovjetskoga saveza. Od komunističe strahovlade, dakle ponovnoga fašizma — samo u drugoj prateži i s drugimi naznakami — kako mnogi povjesničari danas tumaču to razdoblje od 1989. ljeta — austrijsko Gradišće nije bilo pogodjeno. Ali na čehoslovačkoj i madjarskoj strani dabome. Ali od svega toga u 1921. ljetu još nije bilo ni traga ni slijeda, iako su dalekovidni ljudi i iskušeni promatrači mogli jur tada viditi, da mirovni ugovor iz Versaillesa nosi u sebi jur klicu Drugoga svitskoga boja. A tako je nažalost konačno i došlo.

Hrvatski Savjet za narodnu grupu je predložio subvencije 1,7 milijuni eurov za 2022. ljeto

Hrvatski Savjet za narodnu grupu (Narodnosno vijeće) je utorak, 11. januara zaključio predlog o podiljenju subvencijov za 2022. ljeto u višini od ukupno 1,7 milijuni €. Društva bi polag toga dostala prosječno 20 % već od lani. Kako je rekao predsjednik hrvatskoga Savjeta, Martin Ivančić Savezno kancelarstvo je preminilo neke lonce. Za društva i partijsko političke organizacije kao i za Crikvu stoji na raspolaganje za 300.000 € već, je rekao M. Ivančić.

»Zlata riba« — gradišćanskohrvatska poezija za dicu i mladinu

Opsežnu antologiju »Zlata riba, gradišćanskohrvatska poezija za dicu i mladinu« sastavili su Robert Bacalja i Nikola Benčić, istaknuti sveučilišni profesori i kulturni pregaoci (entuzijasti), zaljubljeniki u književnu rič. Pjesme su izabrali i opremili proslovom, tr književno povijesnimi i kritičkimi razmatranji o gradišćanskohrvatskoj dičjoj i omladinskoj književnosti. Kako piše Diana Zalar, redovita profesorica na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu u svojoj recenziji „Rekla bih da ovom nježnom zaštitničkom pozicijom simbolički izražavaju i poštovanje spram silne energije, zanosa i ljubavi ki su utkani u većstoljetno pjesničko očuvanje materinskoga jezika gradišćanskih Hrvatov“. Knjiga je opremljena i iscrpnim popisom relevantne literature, kratkimi ali informativnimi životopisi autorov pjesam, kulturnih djelačev i antologičarov, tr na kraju preglednim sadržajem. Posebnu vridnost čini za hrvatskoga čitatelja činjenica da su, uz pjesme, i Benčićeva razmatranja na gradišćanskohrvatskoj jezičnoj inačici, kao i životopisi. U teksti na tom idiomu širje čitateljstvo rijetko kada more uživati. Ovo je treti svezak u seriji Gradišćanskohrvatski govori u izdanju Hrvatskoga kulturnoga i dokumentarnoga centra (HKDC).

Tagovi: 

Od toliko Gradišća i gradišćanski bi se Hrvatom jur moralo obraćati

Nije točno poznato otkada, ali se zato čim brže širi i se zakorijenilo to, kako se čini jur prisilno naglašeno „gradišćanski“ pred našim jezikom. To pravoda nije ništa zloga niti krivoga, samo u kombinaciji s jezikom onda još govoriti i pisati o g(G)radišćanski Hrvati i gradišćanski Hrvatica iz Gradišća ki govoru i/li pišu po gradišćanskohrvatsku, to je zaista jur preveć toga gradišćanskoga. Nije ovo nikakovo odricanje od Gradišća niti gradišćanskoga, nego samo pokazivanje na to da to pred svim i jezično i stilistički jur skoro boli i bantuje intelekt — pred svim i gradišćanskih Hrvatov!