Pandrofci i gosti veličanstveno su zastupali nas Hrvate u Zagrebu!

Pandrofci i Pandrofke i njevi gosti na veliku čast i ponos gradišćanskih Hrvatov su nastupili u glavnom gradu Hrvatske, u Zagrebu: u koncertu s pred svim svitovnim glazbenim programom subotu 9. septembra na Fakultetu filozofskih i vjerskih študijov na Zagrebačkom sveučilišću (Jordanovac 110) a nedilju, 10. septembra s „Pandrofskom mašom“ u nedalekoj Crikvi Immaculate Srca Marijinoga. Rodjeni Pandrofac i veleposlanik Republike Austrije u Hrvatskoj Markus Vuketić pozvao je Tamburicu »Ivan Vuković« iz Pandrofa da skupa s gosti otsvira i povodom 100. obljetnice da se je tamburica prvi put našla med gradišćanskimi Hrvati.

Hrvatska čuvarničarka, nimška peljačica

Filež – Općinski tanač u Filežu je pri svojoj sjednici u srijedu, 30. augusta namjestio jednoglasno Petru Prior kot novu pedagogicu za filešku čuvarnicu. Pokidob ima odredjen rok za davanje otkaza, nije mogla s 4. septembrom početi u čuvarnici. Odvisno od dogovora s dosadašnjom čuvarnicom će moći ranije napustiti stari posao i početi u Filežu.

Nadalje su zaposlili Marlenu Herzog kot novu pomagačicu u Filežu (samo s glasi SPÖ-a) i Lujzu Pinezić iz Koljnofa kot pomagačicu u Mjenovu (s glasi SPÖ-a i ÖVP-a).

Ako ih ne bi imali bili bi znatno ubogiji i siromašniji: naše Paxe

O Paxi smo jur pisali bezbroj puti i je pohvalili, im se divili i je dičili. A bez sumlje smo to činili bezbroj puti premalo, s premalo tamijana i s premalo dalekovidnošću ča su svojčas jur značili za našu zajednicu, za naš „mali rod i broj“ – kako i oni sami jaču u novoaranžiranoj himni po skladbi Ivana Vukovića na stihe u Miloradićevoj pjesmi „Hrvat mi je otac i Hrvatica mat“ – kada su se utemeljili pred 45 ljet, i ča danas značu nam i širom prik ruba našega maloga pladnja i uske zdjelice, vrijeda pol stoljeća kasnije.

Marina Imširović o slabom srcu

Rodjena Fileška Marina Imširović djela kot diplomirana bolničarka i savjetnica za insuficijenciju srca u željezanskoj bolnici. Hrvatskim novinam je povidala o svojem poslovnom putu kot i o bolesti srčene slabosti.

UZLOP – Da se Marina Imširović iz Uzlopa sa svim srcem zalaže za nje zvanje i pacijente se upti od prve sekunde kad izobražena i diplomirana bolničarka kot i savjetnica za insuficijenciju srca govori o svojoj profesiji. Nje velik cilj je, da more čim već betežnikov informirati o slabosti srca i im tako pomoći i podupirati njevo zdravlje.

Prilikom pišačenja s Herbertom Prohaskom – za ljude s i prez insuficijencije srca – ko organizira Austrijansko kardijološko udruženje (Österreichische Kardiologie Gesellschaft) 30. septembra u Rušti se je stavio jači fokus i pažnju na ovu bolest, je Marina Imširović rekla prilikom razgovora s Hrvatskimi novinami o ovoj temi.

Gdo danas more komu još ča vjerovati? Povodom Prigožinove „navodne“ smrti

Povijest je puna političkih ubojstav. Vrhovni vladari su redovito bili cilji ubojstav. Mnogi su i uspili. Primjeri: Brutus je ubio Caesara u Rimu (44. pr. Kr.), egipatska faraonica Kleopatra dala je umoriti svoju sestru Arsinoë, engleski kralj Eduard mučenik prebodjen je nožem (978.), škotskoga kralja Duncana umorio je njegov bratić i vojskovodja Macbeth (1040.), norveškoga kralja Haralda umorio je Sigurd Slembe (1136.), Thomas Becket umoren je u Katedrali u Canterburyju (1170.), rimsko-nimško- ga kralja Philippa von Schwaben umorili su 1208., engleska kraljica Elizabeta umorena je 1586.; cara Petra III. zadavili su 1762.; US-predsjednik Abraham Lincoln ustriljen je 1865., u 1903. srpski kralj Aleksandar Obrenović i njegova žena Draga su postali žrtve urote, 28. junija 1914. pripadnik sprske „črne ruke“ u Sarajevu ustriljio je nadvojvodu Franca Ferdinanda i njegovu ženu Sofiju, francuskoga premijera Georges Clemenceau nastriljio je anarhist Émile Cottin (1919.), u 1919. ustriljen je meksikanski peljač revolucije Emiliano Zapata; u 1921. su ubili japanskoga premijera Haru Takashija, hrvatski političar Stjepan Radić teško je ranjen (od čega je pak i umro) u Beogradu (1928.), u 1934. nacionalsocijalist Otto Planeta ustriljio je austrijskoga kancelara Engelberta Dollfußa, 1963. je ustri- ljen John F. Kenndy...