Nova gradišćanska vlada je prošli tajedan prezentirala svoj „samostalni gradišćanski put”. Novi vladin program narodnim grupam posvećuje jednu od 135 stranic.

ŽELJEZNO – Gradišće ima od prošloga tajedan nasuprot drugim tendencijam u ostaloj Austriji, črljeno-zelenu vladu. Djelatni program, takozvani „Plan budućnosti Gradišće 2030”, na kih 135 strani daje uvid u projekte dojduće petljetne periode. U uvodni riči Hansa Petra Doskozila i njegove nove zastupnice Anje Haider-Wallner se narodne grupe ne spominjaju, pravoda se u prvoj rečenici ali jur natukne čudakrat citirana kulturna mnogovrsnost najistočnije savezne zemlje Austrije.

Zanimljivo je onde spomenuto razumivanje vridnosti, ko da gradi na kršćanski tradicija, židovskom jerbinstvu i dostignući prosvititeljstva. Ove vridnosti da su polag programa utemeljili današnje gradišćansko društvo. Program, ki se izričito posvećuje narodnim grupam, je u prispodobi s prošlim programom proširen za nekoliko točak i nakan. Konkretnih primjerov i mjerov se more najti samo malo.

Kazališća i „alternative“ ustanove

Ukupno četire strani ima poglavlje s naslovom „Kultura i narodne grupe“. Gradišće da je polag programa jur od 1970-ih ljet modelna regija za kulturnu politiku. U pogledu na zbivanji osebujno u hrvatskoj narodnoj grupi, mora se ovde pretpostaviti, da se je zabilo na ekstremnu asimilacijsku politiku tih ljet. Program definira pojam kulture prilično široko s tim da glasi: „Mi zagovaramo opširan i otvoren pojam kulture, ki seže od svakidanjih aktivnosti i narodne kulture, prik kulture narodnih grup, do brojnih kulturnih inicijativov do suvrimene umjetnosti.“

Ča se tiče zemaljskih kulturnih centrov nastavlja program dosadašnji put renoviranja i pregradnje. Uz te institucije spominje program i „alternativne stane kulture“ i imenuje bortanski OHO kot i velikoborištofsku Kugu. Ove da se polag programa neka osiguraju i ojačaju. Nadalje spominju u vezi s tim i gradišćansku amatersku kazališnu scenu, ka se neka dalje razvija.

Narodne grupe ojačati. Šarolikost živiti.

Ovako glasi hrvatski podnaslov poglavlja, ki naliže narodne grupe. Ovde je u konačnoj verziji prevodjen spomenuti podnaslov na jezike gradišćanskih narodnih grup. Program obećava zalagati se za podupiranje narodnih grup. Prva točka u vezi s tim je izdjelanje pravila za subvencioniranje manjin. Ova točka u prošlom programu ovako nije bila zapisana. Do sada je tako, da Gradišće ne nudi posebno podupiranje za narodne grupe. Društva moru zaprositi pineze na primjer na području kulture i ovako dostati podupiranje od Zemlje Gradišća.

I druga točka se tiče financiranja, ali ne iz zemaljskih loncev. Program naime nakani podupiranje društav narodnih grup kod zaprošenja saveznih subvencijov i sredstav iz drugih izvorov. Subvencije za narodne grupe u Austriji isplaća Savezno kancelarstvo. Sa strani zastupničtva osebujno malih društav se je jur već puti pojavila kritika, da je za nje naticanje za ovakovu subcenviju preveliki administrativni i vrimenski uložak. Kako neka izgleda ovakovo podupiranje za osiguranje financijskih sredstav nije dalje obrazloženo. Hrvatsko kulturno društvo je jur jednoč imalo ovakovu nakanu, je koncem konca odustalo, ar društvo samo primi subvencije iz saveznoga kancelarstva pa bi tako imalo konflikt interesov.

Izgradnja medijev u suradnji sa savezom

Na medijskom polju neka se polag programa u kooperaciji sa savezom izgradu medijske ponude na jeziki narodnih grup. Kako točno to neka izgleda, program ne uvadi. Trenutno ima svaka narodna grupa po jedan glavni medij, ki se posebno financira. U slučaju gradišćanskih Hrvatic i Hrvatov su to Hrvatske novine. Drugi mediji, na primjer Novi glas, Glasnik ili Radio Mora se moru financirati iz običnih subvencijov za narodne grupe. Na ov lonac Hrvatske novine već nimaju pristup. Zasada podupira Zemlja Gradišće prik svojih subvencijov za kulturu manje projekte npr. Novoga glasa. Pri tom je govor o četveroznačni svota.

U pogledu na ORF podupira Zemlja Gradišće, slično kot u prošlom programu, samostalni zemaljski študio osebujno u pogledu na značaj za regionalnost, narodne grupe i većjezičnost.

Dvojezičnost na uprava i u javnosti?

Po uvodnoj rečenici o važnosti očuvanja jezika kao most iz prošlosti u budućnost, se nahadjaju tri točke. Prva kani jači pristup materijalov za podučavanje. Rečenica nije konkretizirana.

Ostale dvi točke se tiču vidljivosti i korišćenje jezikov narodnih grup i kao takove do sada nisu bile u programu. Polag programa se neka po potriboći forsira dvojezičnost na uprava. Zeleni su u jesen 2023. ljeta jur jednoč potribovali službene formulare na jeziki narodnih grup, zemaljski sabor je ovo potribovanje u decembru 2023. odbio.

Druga točka se tiče topografije i bi bila nastavak dvojezičnih natpisov na kolodvori OEBB-a. Za ove natpise se je pred svim zalagala govoračica za narodne grupe Zelenih Olga Voglauer. U novom vladinom programu piše sada za mogućnost dvojezičnih natpisov na stanica Prometnih poduzeć Gradišća po želji dotične općine. Ostvarenje triba ada još volju pojedinih općin odnosno potribovanje stanovnikov u ti regija. Naligala bi ova dvojezičnost sve dvojezične općine Gradišća, ar i stanice sabirnoga taksija BAST-a slišu Prometnim poduzećom.

Trajno financiranje Doma narodnih grup

U Borti gradi Zemlja Gradišće takozvani Dom narodnih grup na području bivšega internata. Dom narodnih grup neka se polag izjave Zemlje otvara 2026. ljeta. Kot piše u programu garantira Zemlja Gradišće dugotrajno financiranje ove ustanove. Partner s hrvatske strani u ovom projektu je HKD. HKDC je po početnom zanimanju odskočio, ar da ne triba to mjesto u Borti. Zemlja Gradišće je u vezi s Domom narodnih grup obećala takozvane žive subvencije, ke da bi se tribale skrbiti za djelovanje Doma. S ugarske strani djela na toj poziciji Carmen Prašćaić, s romske strani Martin Horvath. Dogovor o živoj subvenciji s HKD-om još nije riješen.

Tereza Grandić