Pri općinski izbori u Gradišću moru i svi ki nisu glavno javljeni birati, tako da more teoretski svaki i većkrat birati, fenomen ki već samo u Gradišću postoji. A to već ke stranke iskoristu u pretiranom opsegu.
Izbori su u svakoj demokraciji pokaz na aktualnu situaciju i mišljenje naroda. Pokidob rezultat nije jasan, pokušavaju političari sa svimi dozvoljenimi i ponekad i nedozvoljenimi sredstvi osigurati čim već glasov, a tako osvojiti i nadalje vlast i upliv na buduće dogodjaje.
U Gradišću je takova „manipulacija” moguća prik stanovnikov ki imaju svoje drugo sjedišće u jednoj od 171 općin. Ovde su razlike med seli velike, a ne kot bi se moglo očekivati polag regijov zbog naprimjer blizine prema Beču.
277.121 glas je moguć po prvom sastavljanju biračkih listov. Ne more se govoriti o birači, jer Gradišćanac ki je u dvi seli javljen i ima u obadvi pravo na glasovanje je samo jedna osoba, ka more dvakrat birati.
Osobe, ke nisu glavno javljene u općini nisu automatski u listi biračev. Ovde odvisi od općine je li je od sebe van zapiše. Ako to ni slučaj, onda more svaki pojedini potribovati ov upis. Kot prvi odluči načelnik ka osoba dojde na listu.
Tako je bilo u Gradišću 620 molbov za korekturu, ke su izborne komisije pokusili rješiti. Najveći dio korekturov se je odobrio, jer djelomično je ta jedan zgubljeni glas manje kvara, neg negativno ugovaranje ako se odluči protiv.
Ipak je ostalo 144 tužbov s kimi se bavi sada Zemaljski upravni sud.
40.000 već biračev
Pri zadnji državni izbori za Nacionalno vijeće 2019. ljeta su imale u Gradišću 233.182 osobe pravo na glasovanje. To je za 44.000 glasi manje nego sada troja ljeta kašnje. Pokidob Gradišće u tom razdoblju nije toliko naraslo (samo 4.150) ispadju ovi svi glasi na osobe ke imaju drugo sjedišće u Gradišću.
U pogledu na tabelu se vidu velike razlike med brojem stanovnikov i biračev. Najveća razlika je u Čembi, kade živi skoro 43% biračev izvan općine. Općine, kade imaju stranci isto velik udio pri glasovanju su još Bajngrob, Čajta, Filež, Kalištof i Novi Hodas.
U Pandrofu, Rotenturmu, Celindofu i Cindrofu je udio niži od četirih posto. Ovde ada biraju skoro isključivo stanovniki općine.
Gradišćanski relikt
U skoro svi zemlja Austrije se je ukinolo pravo na glasovanje, ako osoba nije glavno javljena na tom mjestu. Kot zadnja je to minjala Dolnja Austrija, kade valja ova regula od 1. junija ovoga ljeta.
U Gradišću ne postoji nakanjenje, da dojde ovde do promjene. A pri tom općina od ljudi ki su dodatno u Gradišću javljeni nimaju nikakovu (financijelnu) prednost.
I ovde postoju druge regule. Tako se u brojni zemlja plaća odredjeni porez na općinu, ako osoba nije glavno javljena. U ovi slučaji ne ide za izbore i glasovanje, nego čisto za poboljšanje financijske situacije općine, odnosno izjednačenje financijskih prednosti. U konkretnom: Ako je osoba u Beču javljena, si more nabaviti dozvolu za parkiranje (Parkpickerl). Ovde si prešpori pinez prema iznajmljivanju garaže. A dokle u Dolnjoj Austriji ili Gradišću ne plaća već za svoje drugo sjedišće nego tu razliku izmed dozvole i garaže ne postoji uzrok, da bi se u Beču odjavio. Postoju i drugi uzroki kot na primjer tiket za študente, ovde ali jur sada neke gradišćanske općine preuzmu razliku ku gradišćanski študenat na razliku od bečanskoga plaća.
Samo glavno javljeni važni za financije
Svako ljeto se iz velikoga austrijskoga lonca nutrazimanj podili udio od poreza (Ertragsanteile) na općine. Odvisno od velikine dostaje općina za svakoga stanovnika odredjenu svotu. U Gradišću je razlika med velikinom općine jako mala. WIFO računa za 2022. ljeto s dohotkom od 843,– do 845,– za općine pod 10.000 stanovnikov. Samo Željezno dostaje 1.079,– za svakoga gradjana. Ovde bro- ju samo glavno javljene osobe.
Ako bi se na primjer svi Filežci minjali svoje drugo na glavno sjedišće, bi imala općina za prilično 600.000,– eurov već nutrazimanj, i to svako ljeto. Drugo selo s najvećimi dodatnimi stanovniki Štikapron bi profitiralo s oko 460.000,- eurov.
Ovi dodatni ili ostali stanovniki imaju za sada jedino upliv pri izbori. Ovde se broj općinskoga tanača redi po broju biračev, tako da i neke male općine imaju velike tanače. U Gradišćanskom općinskom redu iz 2003. ljeta su definirani stepeni:
- do 250: 9
- 251 do 500: 11
- 501 do 750: 13
- 751 do 1.000: 15
- 1.001 do 1.500: 19
- 1.501 do 2.000: 21
- 2.001 do 3.000: 23
- već od 3.000: 25
Postoju brojne općine ke s dodatnimi birači prekoraknu jedan stepen. Tako su to naprimjer Veliki Borištof ki dojde na 1563 birače ili Novi Hodas na 830.
Već biračev neg stanovnikov
Sve ovo vabljenje i reklamiranje dodatnih biračev ima kot poslijedicu, da je u brojni seli već biračev nego stanovnikov. I ako se u Gradišću smi od 16 ljet birati, je teoretski moguće da se u jako zastarani općina približi broj biračev prema broju stanovnikov.
Čemba pelja pri ovoj neravnoteži. Tako je za 47,8% već biračev nego stanovnikov. Drugi u listi je Filež s 38,4%, a treti s prilično 25,5% Kalištrof, Novi Hodas i Čajta.
Na drugu stran stoji Pandrof, kade je udio stanovničtva ki smi birati nizak, tako da svaki peti nesmi birati. To more biti na jednu stran visoki udio dice ili gradjanov ki su javljeni u općini, ali ipak nimaju pravo na glasovanje. To su na primjer svi, ki nisu državljani u Europskoj uniji.
Facit
U koliko je ova „manipulacija” bila za pojedine stranke uspješna će se viditi po izbori. Pravična na svaki način nije, jer teoretski je sada moguće, da Bečani preuzmu jednu općinu i onde dilu pineze, kim sami ništ ne pridonesu. Isto tako more biti i Bečan, odnosno ne glavno javljena osoba načelnik jedne gradišćanske općine.
U smislu pravičnosti i triznoga pogleda leži odluka kod svakoga pojedinoga birača. Još se ide van, da stanovniki svoje zastupničtvo odiberu, a ne stranjski. Najkašnje ako SPÖ znatno zgubi ovom gradišćanskom regulom je promjena za dočekati. Do onda preostaje samo općinam kako otvoreno primiti ne glavno javljene.