Hruške su morebit dobitnice minjanja klime u naši kraji, ali su i hakljive. Nekoliko najpoznatijih gljivičnih bolesti hrušak.
Otkad znam mislim – i pred manom još nekoliko generacijov – odrasla je s manom velika hruška zobenčica. Ova rana ljetna hruška sa svojom velikom korunom je oblikovala moju estetiku za lipo sadovno drivo. A pokidob se nahadja ova zobenčica jur na zračni slika iz 1940-ih ljet, a u pamćenju ljudi seže još dalje najzad, mislim, da je stara dob, da ju pokušavamo imitirati. Jur nekoliko ljet sadim zobenčice, pšeničice i druge rane sorte za mušt u ufanju, da će jedna koč dostignuti lipotu naše izvorne zobenčice. O uspjehi do sad ne morem govoriti. Od ukupno osam do sad posadjenih hrušak vidim samo za jednu realističnu budućnost, a i to stopr od ovoga ljeta.
Hruške su naime i prez minjanja klime malo hakljivije, osebujno ako neka raste na južnogradišćanskoj ilovači. Postoju još i proračuni, da će hruškam u naši regija zapravo malo već goditi ki-ta stupanj više temperature. Sad je ali tako, da minjanje klime ne doprimi samo više prosječne temperature nego i minjanja u padalina, vjetri i pred svim ekstremni situacija. Od toga profitira i drugi. U slučaju hrušak su to različne gljivične bolesti. Te su nastali i moji poznanci.
Neoptimalno mjesto odnosno prečvrsta zemlja slabu pravoda mlade cipe hruške i to opet ojača različne betege, osebujno onda, ako se koruna ne more brzo po godini osušiti. Od svih gljivičnih bolesti se morate ufati, da dobite takozvanu hruškinu hrdju. Ona prouzrokuje črljeno-črne pikice na lišću, ali obično ne zniči cijelo stablo. Dokle je stablo još malo morete provjeriti lišće, ako na zdolnjoj strani najdete male bijeli stapiće – to su spore gljive i te se isplati hititi u ostali otpad. Druga ovakova bolest je takozvana kafecka pjegavost ploda hruške. I to je opet gljiva. I ova gljiva prouzrokuje čuda malih črnih pikic na lišću, ali i na plodi i kiću. I ova bolest obično nije smrtonosna, ali zaustavlja hrušku u rastu. Vridno je dakle, da se odstranu svi dijeli, čim se opazi ova bolest. Ali nažalost poznam u medjuvrimenu i one smrtonosne gljive. Bakterijska palež pretvara stablo u črni grob. Kod ove bolesti potribna je hitna pomoć. Bolest bi se morala javiti i se jako brzo širi, zato se svi dijeli moraju pažljivo odstraniti i najbolje požgati, a i za hruške na onom mjestu postoji onda jedno vrime prepovid. Hruške su ada hakljiv posao.
TG