Salata je obljubljeno povrće u kuhinjskom vrtu. S malo iskustva more se uzgajati kroz cijelu vrtljarsku sezonu.

Bogata porodica glavočika (Asteraceae) poznata je za svoje kitice kot krhić, tratinčica ili sunčenica, ali i po jednoj od najpopularnijih povrtnic u vrtu – salati. Nije vrta prez salate, ka se da lako uzgajati i ne triba preveć mjesta u gredici.

Vrsti salate - Postoju različne salate u svi zeleno-črljeni nijansa. Uzgajati se moru glavate salate i lisnate salate, ke se redovito porižu. Glavate salate formiraju čvrste glavice preklapanjem vanjskih listov, dok unutarnji nastavljaju rasti tako začuvano, da postanu žuti i dobu blagi okus. Glavate salate mekih listov ravnoga ruba nazivamo puterice ili maslenke, a one naboranih rubov zovemo kristalke ili ledenke. Lisne i dugolisne salate, medjutim, se obično gušće siju, jer se ne bere glavica, nego samo pojedini listi. Ovako uzgojena salata more se dva ili tri put porizati, dokle ne potira cvijet. Važno je pri tom samo, da se sridnji izboj „iz srca“ ostavlja, tako da raslina mo- re nanovič istirati. Najpoznatija lisnata sorta je vjerojatno hrastov list, dugolisne poznate sorte su takozvane sorte romana. One bolje podnosu visoke temperature i kašnje tiraju cvijete. Vanjski listi se moru zavezati, kako bi se u sredini razvijali žuti mekani listi. Iako endivije slišu drugoj vrsti se zbog istoga načina uzgoja i hasnovanja u kuhinji čuda puti poistovjećuju sa zelenom salatom. Endivija je zimska salata, ka se kod nas sije od julija. Endivija more prezimovati u gredici, ako zime nisu prevlažne, i na kasnu zimu opet goni lišće.

Direktna sitva i presadjivanje presadnic - Kod salate postoju dvi mogućnosti uzgoja: direktna sitva na gredicu ili sadnja presadnic. Direktna sitva iziskuje manje posla i potribuje samo dobru rahlu zemlju, da more dobro niknuti. Salata se mora samo na vrime razretkati. Rasline uzgojene na ovakov način su otpornije, priviknute na vanjske uvjete i u prednosti pred presadnicami, ke po presadjivanju jedno vrime stoju s rastom. Sitva s druge strani zame u vrtu mjesta, kade bi se u to vrime moglo još ča drugo uzgajati. Ako je u vrtu čuda ptic ili puži more to zničiti uspješno klicanje. Presadnice su zbog nje velične jur otpornije. Osebujno na protuliće imaju presadnice prednost, da donosu raniju berbu. Sime se sije u male lončiće siromašne zemlje, klice se moraju onda presaditi u malo veći lonac bolje zemlje. Pokidob dolnji listi rado gnjiju, je važno, da rasline kod presadjivanja stoju malo van zemlje. Postoju i tehnike, kade se presadnica jednostavno stavi na zemlju a onda dobro zaljiva. Ovako listi ne moru početi gnjiti i salate moru razvijati lipu glavicu.

Prava sorta za pravo vrime - Uzgoj salate na protuliće dobro funkcionira. Teže je situacija u vrući miseci, jer sime ili ne iznikne ili salata veljek procvate. Salata triba za nicanje niže temperature (do 15°C). Ako su temperature znatno više, sime već ne iznikne dobro. U ljetu pomore, ako se salata sije u hladu i zaljiva mrzlom vodom (na primjer iz zdenca). Takaj pomore, ako sijete na hladnijem mjestu u lončići i ga stopr onda presadite. Ali to iziskuje već posla i je samo zanimljivo u mali količina. Najvažnije je ipak dobar izbor sorte. Na protuliće se more skoro sve posijati. Hrskave salate kristalke tipične su ljetne sorte, ke dobro podnosu vrućinu i dugi dan. Još kašnje tijekom ljeta rastu rimske salate, a potkraj ljeta počinje berba žukih endivijov.