7. decembra su Gerlinda Stern-Pauer i Manfred Leirer predstavili u okviru finisaže izložbe Rudija Sedenika opširnu knjigu o djelovanju Kuge na području likovne umjetnosti. Pojavila se je kritika na manjkajućem djelovanju.
Veliki Borištof – U četvrtak, 7. decembra je Kuga prezentacijom knjige završila već ili manje svoje slavlje 40. obljetnice postojanja. Nekada opširno djelovanje Kuga galerije nije imalo dovoljno mjesta u Kuginom spomenspisu, tako da je bilo vrijeda jasno, da je potribna vlašća knjiga, tako organizatorica Gerlinda Stern-Pauer pri prezentaciji.
Dugoljetni peljač Kuga galerije je u svojem govoru napomenuo, da je ta funkcija jako zahtjevna, jer potribuje čuda časa i pred svim ličnoga angažmana. Ovakove galerije su posebno važne, jer umjetniki nimaju čuda mogućnosti izlagati u sridnjem Gradišću. A umjetnost je visoko cijenjena u društvu, tako Leirer.
Stern-Pauer je nje govor završila sa zahvalnicom svim uključenim osobam ali i apelom, da neka se svi umjetniki javu, ako znamda nisu spomenuti u knjigi, jer Kuga sama nima potpun popis svih izložbov. Ta se je rekonstruirao putem medijev, med drugim i Hrvatskih novin.
Daljnja knjiga Kuge u nakladi lex liszt 12
Horst Horvath, peljač edicije lex liszt 12, je spomenuo usku povezanost Kuge i naklade. Ovo je jur treta knjiga ku su skupa izdali. Kuga stoji za Gradišće a tako i lex liszt 12. Napomenuo je i djelo za narašćaj, tako seriju Mlada literatura. Naklada je izložila i opširan pregled aktualnih knjig.
Knjiga, ka nosi naziv Kuga Galerie | galerija ima 136 stranic i je bogato ilustrirana. Predgovore su napisali zemaljski poglavar Hans Peter Doskozil, Claudia Priber i Manuel Bintinger. U glavnom dijelu su predstavljeni svi umjetniki jubilarne izložbe vlašćom duplericom. Na livoj stran velik kip, a na desnoj kratak životopis kot i podatki kada je umjetnik izlagao u Kugi. U desnom zdolnjem kutu je i portret svakoga umjetnika.
Na kraju knjige pišu poslovodje Kuge o projekti u svojem vrimenu. Joško Vlašić predstavlja med drugim slamne projekte. Zlatka Vlašić-Melišić opisuje kako se je črna dvorana Kuge pretvorila u zidi za moljanje. Daniela Fellinger je istaknula svoju najemocionalniju izložbu, a sadašnji poslovodja Aleks Karazman govori o projektu Metamorphosis, kade su izloženi objekti bili svenek jedan dio šarolike i široke ponude tih večerov.
Najzanimljiviji i vjerojatno najteži dio za urednike su zadnje stranice, na ki su popisani svi umjetniki ki su nekada izlagali u Kugi. To je mogla biti vlastita izložba ili skupna izložba.
Knjiga je kompletno dvojezična, ili slijedi hrvatski tekst nimškomu, ili su na istoj stranici diljeni po stupci. Kupiti se more u nakladi lex liszt 12 ili u Kugi za 25 eurov.
Kugin najnoviji tiskani medij je prezentirao umjetnik Wolfgang Horvath ki je isto tako natuknuo, da je Kuga predugo mirovala s djelovanjem galerije. „Kuga je bila za nas pretkip. Galerija je bila jur ranije ovde nego u OHO-u”, tako Horvath, ki pelja galeriju u Borti. Istaknuo je, kako je Borta u on čas sve imala ča je tipično za grad kot na primjer neboder. „Ali nigdir nije bilo mjesta za suvrimenu kulturu”, tako Horvath.
Pred predstavljanjem knjige je slijedila finisaža prve izložbe maloborištofskoga arhitekta. U razgovoru s moderatorom Markom Zvonarićem je spomenuo kako je slučajno došlo do ove izložbe. Gerlinda Stern-Pauer da je vidila nacrte ki zapravo nisu bili mišljeni za javnost i je odmah dogovorila izložbu.
U opisu kipov je Manfred Leirer istaknuo odredjenu točnost i simetriju, ča je povezao sa zvanjem Sedenika. Kipi su nadalje samo za pogledati, umjetnik i nadalje ne prodava svoja djela.
Smanjeni Vokalni ansambl Kuge
Muzički je večer oblikovao Vokalni ansambl Kuge pod peljanjem Jelke Zeichmann-Kočiš. Već od polovice jačkarov je falilo, tako da su ne kot ansambl nego u klapskoj veličini nastupali. Predstavili su hrvatske božićne jačke, gospel The Lighthouse i Weihnachtspastorale Arcangeloa Corellija.
Priredbu je završio Marko Zvonarić s obećanjem, da će se unutar Kuga odbora opet jače fokusirati djelovanje i na području izložbov. On se ufa da ćedu moći mlade umjetnike najti, ki ćedu preuzeti Kuga galeriju i tako opet oživiti ov sektor djelovanja.
Kristijan Karall