U hrvatskom centru je srijedu, 1. junija predstavio PEN hrvatsko-nimšku-englesku antologiju. Za nastavak od Ptići i slavuji je Petar Tyran zibrao pjesme gradišćanskih Hrvatic i Hrvatov.

Nije se točno reklo, koliko ljet je prošlo otkad je Petar Tyran pokrenuo projekt objavljenja druge antologije s pjesmami gradišćanskih Hrvatov i Hrvatic, ali po posmihu glavnoga urednika činilo se je kot da je dovršio dugoljetni projekt. Rušimo granice – Überwinden wir Grenzen – Breaking Down Borders je nazvao svoju drugu antologiju sa suvrimenimi pjesmami 23 autoric i autorov s ov- i onkraj granice, ka se nastavlja na antologiji Ptići i slavuji – Hawks and Nightingales. Prošlu srijedu je Tyran sada predstavio knjigu u Hrvatskom centru.

Pivnica u Hrvatskom centru već dugo nije bila tako puna. Čula se je i neobična mišavina jezikov, uz hrvatski i nimški se je i po englesku pominalo. Jasno, knjiga s mnogimi protagonisti, autori i suradniki povuče bezbroj ljudi, ki su se pri prezentaciji mogli osvidočiti o sadržaju knjige. A ta je trojezičan, ča objašnjava mnoštvo razgovornih jezikov.

Glavni pokretač projekta Petar Tyran si je za ovu prezentaciju pozvao autorice i autore odnosno zastupnice i zastupnike, da bi na prezentaciji čitali bar jednu od objavljenih pjesmic. Nastao je iz toga zanimljivi maraton čitanja poznatih i manje poznatih glasov. Nimški prijevod štala je umirovljena učiteljica za ruski i engleski jezik Kornelija Mikula, ka je pjesmice i presadila u ov jezik. Za engleski prijevod je bio odgovoran Herbert Kuhner, ki se jur dugo bavi s prijevodi manjinskih jezikov na engleski jezik.

Granice med Hrvati

Prije nego su autorice i autori krenuli na čitanje, pozdravila je Gabriela Novak-Karall od Hrvatskoga centra goste. Ona je i peljala kroz program. Da se toliko različnoga more najti – kot i u ovoj antologiji – na jednom mjestu, to da se zrcali i u Hrvatskom centru, ča ju posebno veseli. Med govorniki večera mogla je pozdraviti veleposlanika Daniela Glunčića. On se je u svojem kratkom govoru zahvalio gradišćanskim Hrvatom za njevo djelovanje, ko vidi kot značajnu podršku u austrijskom društvu za veleposlanstvo. Premišljavao je i o granica, prije svega o nepotribni granica, i o granici i unutar Hrvatov u Austriji, ke se tribaju prekoraknuti. Ova knjiga da je za njega kockica mozaika o Hrvati, sliku, ku svi skupa gradimo.

Granice ili zid

Da će se koč ki zahvaliti na bičevanju, se isto nigdor ne bi mislio. Ali kot izgleda su uredniki Tyran i Kuhner morali biti jako uporni, dok su predsjednika austrijskoga PEN-kluba nagovorili na knjigu. Knjiga je sada izašla u sklopu projektov 100-ljetne obljetnice kluba. Predsjednik PEN-kluba Helmuth Niederle filozofirao je o imaginarni granica i o zidi, ke se vidu, bar kako male ili visoke su. Zadaća literature odnosno umjetnosti da je, prebušiti te zidi, tako dugo, dokle more človik gledati na drugu stran. Ov neprijetvoran pogled more samo stvoriti literatura, a ne kakovi spomen-kameni.

Tko sam ja da ti sudim

Muzički oblikovali su prezentaciju Martin Wagner i Tome Janković, a to s njevimi najlipšimi jačkami ftm-trija. Oliverovu zapravo ljubavnu „Tko sam ja da ti sudim“ si je Tyran zibrao, da stavlja pitanje, gdo je opravdan zibrati reprezentativnu literaturu gradišćanskih Hrvatov. On je po prvoj antologiji Ptići i slavuji i ov put pokusio sastaviti izbor, ki zrcali šarolikost gradišćanskih Hrvatov.

Izlićenje ptice i slavuji

Tyran se je pri svojem govoru služio metafori ptic i slavujev. Neke su se udaljile, neke već ne jaču, jer je već nigdor ne razumi, neke druge su se opet ugnjazdile. Izbor autorov odgovara Tyranovom stilu, s tim da je svisno zibrao geografski. Tako je uključio Moravsku i posegao do Nove Gore i Petrovoga Sela, zibrao pjesme iz Vedešina prik Požona u Kanadu, a objavio je i pjesme „braće“ moliških Hrvatov. Suvrimene pjesme – kako glasi podnaslov knjige – je pritom široki pojam, nekoliko pjesnikov je jur na pokoju, u centru su im dali glas mladji ljubitelji hrvatskoga jezika. Za Tyrana je to znak, da i granice nisu mogle izbrisati manjinu odnosno jezik. To, naglašava Tyran, je zasluga svih gradišćanskih Hrvatov, da su se integrirali, a ne asimilirali.