Znanstveni zavod Hrvatov u Ugarskoj, Histrion Bt., Croatica d.o.o. 26. septembra organizirali su spomen sjednicu pod naslovom „Od Kaptola do Ludoviceuma“ povodom 120. godišnjice ro­djenja Miroslava Krleže u Multimedijalnoj dvorani Croatice, poduzeća za informativnu i izdavačku djelatnost sa sjedišćem u Budimpešti. U prepunoj dvorani okupilo se je stotinjak za­interesiranih slušateljev, da slušaju o „Hrvatskom klasiku ki je znao ugarski“, tematski znastveni skūp, promociju knjig i gledaju ka­za­lišnu predstavu i izložbu.

 

BUDIMPEŠTA — Lik i dje­lo Miroslava Krleže zauzima is­taknuto mjesto u kulturološki hrvatsko-ugarski veza dvajsetoga stoljeća. Miroslav Krleža uz hrvatski jezik dobro je po­znavao ugarski jezik. Školovao se je u Pečuhu i Budimpešti, kao pitomac vojne akademije Ludoviceum. Ugledao se je na kultni književni časopis Nyugat i oduševljavao se Endre Adyjem. Dobro je poznavao ugarsku književnost, čiji se u­ticaj ogleda i u njegovi djeli, a prostor austrougarske, bio je i porišće radnji njegovih novelov, romanov... Skoro sva njegova djela su prevedena na u­garski jezik, njegove drame su se izvodile i danas se izvodu na ugarski kazališni daska, kao ni jednoga drugoga hrvatskoga dramatičara.
 

»Gospoda Glembajevi«

Dan je započeo predstavom »Gospoda Glembajevi«. Željko Senečić adaptirao je i režirao kazališnu predstavu »Gospoda Glembajevi« temeljem Krležinoga teksta, čija je zagreba­čka premijera bila 20. septembra, a budimpeštanska 26. septembra. Troje glumcev Vesna Tominac-Matačić u ulogi Baruni­ce Castelli, Žarko Savić u ulo­gi Ignjata, Andrej Dojkić u ulogi Leona i dva ključni dijalogi. Minimalizirana scena, troje glumcev, izvrsna glazba, i biljarski stol kao poprišće radnje, u ulogi prikaza raspada i sudbine Glembajevih.
 

Znanstveni skup

Znanstveni skup o Miroslavu Krleži, kazuje ravanatelj Znanstvenoga zavoda Hrvatov u Ugarskoj, Stjepan Blažetin s nizom ponudjenih vidjenj li­ka i djela Miroslava Krleže, o kom kada se je govorilo i govori uvijek je to povišenimi to­ni, bio je medjunarodnoga karaktera, a izlaganja ćedu najti svoje mjesto i u dvojezičnom hrvatsko-ugarskom zborniku.
Na „ambivalentnost“ Mi­ro­slava Krleže osvrnuli su se mnogi od eminentnih predavačev, iz Zagreba, Splita, Subo­tice, Osijeka, Egera, Pečuha. Velimir Visković izlagao je na temu „Aktualnost Krležina dje­la danas“, Krešimir Bagić je govorio o „Polemičkom diskur­zu Miroslava Krleže“, Boris Škvorc izlagao je na temu „Historicističko i suvremeno (dekonstrukcija) »Krležinog malograđanskog hrvatstva«“, Go­ran Rem izlagao na temu na­slova „Krleža i Osijek“, István Lő­kös govorio je o „Ambivalentnosti Krležinih refleksijov o Budimpešti, o mađarskoj povijesti i o Mađarima“, Dinko Šok­čević o „Starčevićevoj slici Mađara u Krležinim djelima“, Stjepan Blažetin o „Mađarskom prijevodu Krležinih ratnih novela“, dok je ravnatelj Zavoda za kulturu Hrvatov u Vojvodini Tomislav Žigmanov govorio o „Hrvatima u Vojvodini u Krle­žinim »Marginalijama«“.
 

Knjiga Istvána Lökösa

Dopisni član Hrvatske akademije znanosti kroatist István Lőkös što na hrvatskom, što na ugarskom jeziku objavio je okruglo trideset naslovov, a vrijeda mu na ugarskom jeziku izlazi knjiga »Povijest kajkav­ske književnosti«. Višestruki dobitnik nagrade Davidias, Inine nagrade, István Lőkös promicatelj je hrvatske kulture i tradicije, ponajprije u Ugarskoj i to putem mnogobrojnih studijov, kritikov, esejov, novinskih člankov, autorskih knjig i prijevodov. Izmed inih István Lőkös na ugarskom jeziku objavio je prvu »Povijest hrvatske književnosti«, prije ne­go li je knjiga to­ga naslova objav­ljena u Hrvat­skoj, Marulićevu »Juditu« preveo je na u­garski jezik, pi­sao o Ðalskom, Krle­ži. Skori osamdeseti ro­djendan Ist­vánu Lőkösu, čestitao je predstav­ljajući dvojezično hrvatsko-ugarsko izdanje »Od Kap­tola do Ludoviceuma/A Kaptoltól a Ludovikáig«, Stjepan Blažetin, ki je ravnatelj Znan­st­venoga zavoda H­r­vatov u Ugarskoj. Trideseta je to knjiga Istvána Lő­kösa, ka nosi podnaslov „Hrvatska nacionalna svijest i do­življaj ma­đarstva u djelu Miroslava Krle­že“. Studije Istvána Lőkösa sa­brane u ovoj knjigi s u­gar­sko­ga na hrvatski jezik prevela je Melinda Adam, izdavač je Croatica-Budimpešta 2013.

 

Krležin budimpeštanski spomenik

Dan je u nazočnosti diplomatskih predstavnikov Republike Hrvatske, veleposlanika Gordana Grlića Radmana i generalne konzulice Ljiljane Pancirov završio polaganjem vijenca kod spomenika Mi­ro­slavu Krleži ispred zgrade nekadašnjega Ludoviceuma.

Budimpeštanska dogadja­nja vezana uz 120. obljetnicu rodjenja Miroslava Krleže o­stvarena su uz potporu Minis­tarstva ljudskih resursov Ugar­ske, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Veleposla­n­stva Republike Hrvatske u Budimpešti i Generalnoga konzulata Republike Hrvatske u Pečuhu. Inicijativu za po­s­tavljenje spomenika Miroslavu Krleži pokrenuli su Hrvati u Ugarskoj, tr je grad Zagreb 2011. ljeta poklonio Budim­pe­šti skulpturu akademske kiparice Marije Ujević-Galetović ispod ke stoji „Hrvatski klasik koji je znao mađarski“.
(Branka Pavić Blažetin)

 

Kategorije