Znanstveni zavod Hrvatov u Ugarskoj, Histrion Bt., Croatica d.o.o. 26. septembra organizirali su spomen sjednicu pod naslovom „Od Kaptola do Ludoviceuma“ povodom 120. godišnjice rodjenja Miroslava Krleže u Multimedijalnoj dvorani Croatice, poduzeća za informativnu i izdavačku djelatnost sa sjedišćem u Budimpešti. U prepunoj dvorani okupilo se je stotinjak zainteresiranih slušateljev, da slušaju o „Hrvatskom klasiku ki je znao ugarski“, tematski znastveni skūp, promociju knjig i gledaju kazališnu predstavu i izložbu.
BUDIMPEŠTA — Lik i djelo Miroslava Krleže zauzima istaknuto mjesto u kulturološki hrvatsko-ugarski veza dvajsetoga stoljeća. Miroslav Krleža uz hrvatski jezik dobro je poznavao ugarski jezik. Školovao se je u Pečuhu i Budimpešti, kao pitomac vojne akademije Ludoviceum. Ugledao se je na kultni književni časopis Nyugat i oduševljavao se Endre Adyjem. Dobro je poznavao ugarsku književnost, čiji se uticaj ogleda i u njegovi djeli, a prostor austrougarske, bio je i porišće radnji njegovih novelov, romanov... Skoro sva njegova djela su prevedena na ugarski jezik, njegove drame su se izvodile i danas se izvodu na ugarski kazališni daska, kao ni jednoga drugoga hrvatskoga dramatičara.
»Gospoda Glembajevi«
Dan je započeo predstavom »Gospoda Glembajevi«. Željko Senečić adaptirao je i režirao kazališnu predstavu »Gospoda Glembajevi« temeljem Krležinoga teksta, čija je zagrebačka premijera bila 20. septembra, a budimpeštanska 26. septembra. Troje glumcev Vesna Tominac-Matačić u ulogi Barunice Castelli, Žarko Savić u ulogi Ignjata, Andrej Dojkić u ulogi Leona i dva ključni dijalogi. Minimalizirana scena, troje glumcev, izvrsna glazba, i biljarski stol kao poprišće radnje, u ulogi prikaza raspada i sudbine Glembajevih.
Znanstveni skup
Znanstveni skup o Miroslavu Krleži, kazuje ravanatelj Znanstvenoga zavoda Hrvatov u Ugarskoj, Stjepan Blažetin s nizom ponudjenih vidjenj lika i djela Miroslava Krleže, o kom kada se je govorilo i govori uvijek je to povišenimi toni, bio je medjunarodnoga karaktera, a izlaganja ćedu najti svoje mjesto i u dvojezičnom hrvatsko-ugarskom zborniku.
Na „ambivalentnost“ Miroslava Krleže osvrnuli su se mnogi od eminentnih predavačev, iz Zagreba, Splita, Subotice, Osijeka, Egera, Pečuha. Velimir Visković izlagao je na temu „Aktualnost Krležina djela danas“, Krešimir Bagić je govorio o „Polemičkom diskurzu Miroslava Krleže“, Boris Škvorc izlagao je na temu „Historicističko i suvremeno (dekonstrukcija) »Krležinog malograđanskog hrvatstva«“, Goran Rem izlagao na temu naslova „Krleža i Osijek“, István Lőkös govorio je o „Ambivalentnosti Krležinih refleksijov o Budimpešti, o mađarskoj povijesti i o Mađarima“, Dinko Šokčević o „Starčevićevoj slici Mađara u Krležinim djelima“, Stjepan Blažetin o „Mađarskom prijevodu Krležinih ratnih novela“, dok je ravnatelj Zavoda za kulturu Hrvatov u Vojvodini Tomislav Žigmanov govorio o „Hrvatima u Vojvodini u Krležinim »Marginalijama«“.
Knjiga Istvána Lökösa
Dopisni član Hrvatske akademije znanosti kroatist István Lőkös što na hrvatskom, što na ugarskom jeziku objavio je okruglo trideset naslovov, a vrijeda mu na ugarskom jeziku izlazi knjiga »Povijest kajkavske književnosti«. Višestruki dobitnik nagrade Davidias, Inine nagrade, István Lőkös promicatelj je hrvatske kulture i tradicije, ponajprije u Ugarskoj i to putem mnogobrojnih studijov, kritikov, esejov, novinskih člankov, autorskih knjig i prijevodov. Izmed inih István Lőkös na ugarskom jeziku objavio je prvu »Povijest hrvatske književnosti«, prije nego li je knjiga toga naslova objavljena u Hrvatskoj, Marulićevu »Juditu« preveo je na ugarski jezik, pisao o Ðalskom, Krleži. Skori osamdeseti rodjendan Istvánu Lőkösu, čestitao je predstavljajući dvojezično hrvatsko-ugarsko izdanje »Od Kaptola do Ludoviceuma/A Kaptoltól a Ludovikáig«, Stjepan Blažetin, ki je ravnatelj Znanstvenoga zavoda Hrvatov u Ugarskoj. Trideseta je to knjiga Istvána Lőkösa, ka nosi podnaslov „Hrvatska nacionalna svijest i doživljaj mađarstva u djelu Miroslava Krleže“. Studije Istvána Lőkösa sabrane u ovoj knjigi s ugarskoga na hrvatski jezik prevela je Melinda Adam, izdavač je Croatica-Budimpešta 2013.
Krležin budimpeštanski spomenik
Dan je u nazočnosti diplomatskih predstavnikov Republike Hrvatske, veleposlanika Gordana Grlića Radmana i generalne konzulice Ljiljane Pancirov završio polaganjem vijenca kod spomenika Miroslavu Krleži ispred zgrade nekadašnjega Ludoviceuma.
Budimpeštanska dogadjanja vezana uz 120. obljetnicu rodjenja Miroslava Krleže ostvarena su uz potporu Ministarstva ljudskih resursov Ugarske, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Budimpešti i Generalnoga konzulata Republike Hrvatske u Pečuhu. Inicijativu za postavljenje spomenika Miroslavu Krleži pokrenuli su Hrvati u Ugarskoj, tr je grad Zagreb 2011. ljeta poklonio Budimpešti skulpturu akademske kiparice Marije Ujević-Galetović ispod ke stoji „Hrvatski klasik koji je znao mađarski“.
(Branka Pavić Blažetin)