Evo, stigli smo jur u drugu polovicu 2023. ljeta. Kako nek čas teče i biži! Ljetni odmor se za mnoge jur približava kraju, ako ga nisu jur i potrošili. Bilo je svega toga u prvoj polovici tekućega ljeta a čeka nas već čega u drugoj polovici. Med ostalim i neki jubileji, s kimi se moremo ponositi. Tako na Lovrenču ov dojdući vikend fileški Graničari slavu 65 ljet postojanja. To nije malo u povijesti tamburaškoga odnosno folklornoga društva. Graničari tim broju med najzaslužnije naše folklorne sastave a tim i med čuvare gradišćansko- i drugih hrvatskih jačak, tancev i narodnih običajev. Uopće se je Filež i u povijesti isticao u hvalevridnom povezivanju sa „starom domovinom“, s folklornimi društvi u Hrvatskoj a na svaki način i u pogledu na širenje svojčas moderne hrvatske glazbe i hrvatskih vrhovnih jačkarov i jačkaric. To ne samo u minuli desetljeći nego i dandanas. U tom su Filešci uzorni u muzičkoj sceni gradišćanskih Hrvatov i bili su a su i nadalje dobra pelda i drugim selam i organizatorom.

A takaj i Tamburica Cindrof, ka od 15. do 17. septembra slavi 60 ljet s velikom hrvatskom feštom. Cindrofci su i uz pomoć Andrea Hellera i Tonija Strickera tamburu nosili u daleki svit.

Za nekoliko ljet mladji je nadregionalni FA Kolo-Slavuj – ali zato ne manje važan u istraživanju, popisivanju, bilježenju, čuvanju, prikazivanju i za naše domaće prilike, ali i daleko prik domaćih granic, i to zbog vrhunskoga interpretiranja našega folklora, to je i jačak i tancev i narodnih običajev a ne na zadnje i narodnih nošnjov iz zapravo svih krajev Gradišća ča do južne Moravske. Ov ansambl će po zakašnjenju zbog korone 19. novembra o. lj. slaviti 50 ljet svojega postojanja s velikom galom u bečkom Narodnom kazališću (Volkstheater) pri čemu će prikazati opširan presjek svojega uspješnoga djelovanja na području gradišćanskohrvatskoga folklora – na jednu stranu očuvanja a na drugu stranu i daljnjega razvijanja.

Veliki svoj jubilej slavu i Paxi, jur duga ljeta brend (u Kanadi bi rekli trademark a na nimškom Aushängeschild) ki su u minulih 45 ljet ostavili nezaboravljiv a pred svim istaknuti i prepoznatljivi pečat na muzičkoj i zabavnoj sceni ne samo Hrvatov i Hrvatic u austrijskom, madjarskom i slovačkom Gradišću ino Beču, nego Paxi su naše domaće i druge hrvatske jačke i melodije nosili i u nimška sela i daleko prik zemaljskih i državnih granic. Gdo kani s Paxi (i s njevimi prijatelji i muzičkimi bendi) svečevati njev jubilej – a njih će biti sigurno puno, od starijih i zrelijih do mladjih i najmladjih – to more činiti na Žabljaku, 2. septembra.

U drugoj polovici nas čekaju i daljnji koraki u našem najvjerojatnije najzahtjevnijem projektu, Dvojezičnom hrvatsko-nimškom školskom sustavu u Beču kao i izazov kako popuniti mjesta s hrvatskim pedagoškim osobljem u dvojezični škola i čuvarnica Gradišća.