Od 3. marca ima Austrija novu vladu i s tim i novi program. Narodne grupe su u njem samo u natuknica spomenute. CAN i HAK su u izjava pozdravili program.

BEČ – S imenovanjem nove vlade na mesopusni pandiljak, poznat je i novi vladin program za novu petljetnu periodu. Program VP-a, SP-a i Neosov spominja narodne grupe pod točkom osnovnih i ljudskih prav. Nadležnost za ova prava preuzimlje ministarstvo za europske i medjunarodne posle pod novom ministricom Beatom Meinl-Reisinger. U zadnjoj periodi su narodne grupe pod ministricom Susannom Raab bile u ministarstvu za žene, obitelj, integraciju i medije.

Narodne grupe sada dio ljudskih prav

Narodne grupe se u novom programu nahadjaju u jako kratki crta pod ljudskimi pravi: Onde se nova vlada priznaje za u Austriji priznate narodne grupe i je naziva neophodnim dijelom austrijskoga identiteta. Sljedeća točka piše o jačanju šest narodnih grup pomoću usidrenja u ustavu, ča bi jačalo i vidljivost. Hrvati i Slovenci su jur spomenuti u članu 7 Državnoga ugovora. Jeziki narodnih grup su zvana toga dio Člana 8 ustavnoga zakona.

Jedna točka se nahadja na dvi mjesti u vladinom programu, a to uz ljudska prava pod natuknicom: usvajanje jezika, podupiranje nimškoga i većjezičnost. To je razvijanje obrazovne ponude na jeziki narodnih grup. Za autohtono područje – u slučaju gradišćanskohrvatske zajednice je to zemlja Gradišće – postoju odredbe, dugoljetno potribovanje zastupničkih društav je proširenje te ponude i na urbane centre, pred svim na Beč.

Rič narodna grupa se onda još jednoč nahadja u vladinom programu, naliže ali drugu državu, naime Italiju odnosno Južni Tirol. Samostalni razvitak Južnoga Tirola da se mora razvijati skupa sa zastupniki nimškoga i ladinskoga zastupničtva.

Narodne grupe „minimalno“ osigurane

U prispodobi sa zadnjim vladinim programom su obećanja za narodne grupe ov put jako nekonkretna. Jeniška manjina, ka je bila u prošlom vladinom programu kot moguća kandidatica za štatus autohtone manjine imenovana ali nije realizirana, se već ne nahadja u sadašnjem programu. Politologinja Kathrin Stainer-Hämmerle je u ZIB2 četvrtak 27. februara još i konkretno kritizirala minimalno spominjanje narodnih grup. Ona je naime rekla, da sadržava program čuda odgovorov, ali samo nekonkretno formulirano i je nastavila: „Iz koruške perspektive morem isto reći, da su se manjinska prava samo minimalno osigurala.“

CAN pozdravlja novi program

Stainer-Hämmerle je istom prilikom i istaknula, da se zbog nekonkretnih rečenih u progrmu more i čuda interpretirati i tako ljude zadovoljiti. To, kot se čini, valja za Centar austrijskih narodnih grup – CAN, ki je izjavio na svojoj novoj web-stranici (oevz.org) kot i u izjavi za štampe, da pozdravlja vladin program. Predsjednik Centra austrijskih narodnih grup (CAN), Slovenac Marian Wakounig, uvjeren je, da se s ovom novom vladom, ka ima stabilnu većinu, „čuda toga more postići zajedno u pitanji narodnih grup. Poslidnja vlada jur je poduzela korake u pravom smiru.”

U pogledu na obrazovanje razlaže Joži Buranić, glavni tajnik Centra austrijskih narodnih grup i predsjednik Savjeta za hrvatsku narodnu grupu: „Na području obrazovanja djelatne grupe jur su izdjelali konkretne prijedloge, ki se sada moru brzo ostvariti s novom vladom”. Buranić kot jur spomenuto velikodušno interpretira vladine programske točke: „Iako neka važna pitanja kot su to rekodifikacija Zakona o narodni grupa iz 1976. i financijske sigurnosti valorizacijom nisu izričito spomenuta, ona se moru pokriti s točkom „jačanje narodnih grup – Hrvatov, Slovencev, Madjarov, Čehov, Slovakov i Romov – s ustavnopravnim usidrenjem.” Centar austrijskih narodnih grup isto je uvjeren, da se zaostatki u reforma o očuvanju jezikov narodnih grup i manjkanje u razvitku prav narodnih grup more značajno smanjiti s novom vladom.

Realizacija ali kako?

Pitanje, kako ćedu se ove točke realizirati, pita Hrvatski akademski klub u svojoj izjavi: „Novi vladin program je sada objavljen ter spomenuli su se u tom programu i narodne grupe. Cilj da je s jedne strani ojačanje šest narodnih grup pravnim usidrenjem u ustav, s druge strani je i cilj razvijanje obrazovne ponude u manjinski jeziki. K ovim točkam ostane otprto pitanje “Kako?”

O pravnom usidrenju narodnih grup se HAK nadovezuje na Član 7 Državnoga ugovora, čijoj 70. obljetnici se HAK u suradnji s KSŠŠD-om ljetos intenzivno posvećuje: „O pravnom usidrenju narodnih grup u ustav mora se reći, da gradišćanskohrvatska i slovenska narodna grupa sa Članom 7 u Državnom ugovoru imaju opsežnu bazu, ka je spojena s konzekventnim djelom i ostvarivanjem onu šansu znatno poviši, da naša kultura i jezik budu još dalje preživili.” Drugačije je to polag HAK-a za druge priznate manjine u Austriji, za ke bi takovo usidrenje bilo hitno potribno.

Konzekventno potribuje HAK primjenu Člana 7. O tom piše: „Pa nadalje potribujemo kao HAK i KSŠŠD više dvojezičnih topografskih tablic, arhiviranje i digitaliziranje jezika i idiomov narodnih grup, kot i većjezičnost u službeni uredi i na sudu. (To sve je, kako se znamda more i uganjati, jur zapisano u Članu 7.!)”

Razvijanje obrazovne ponude

HAK kao študentsko društvo potribuje bolju obrazovnu ponudu, ka neka uključuje i treći obrazovni put: Konkretno zahtjeva HAK uz pomoć KSŠŠD- a profesuru, ka se „med ostalom bavi s našim jezikom i kulturom, da bi mladi študent:ice imal:e mogućnost da se uču, pišu i u budućnosti objavljaju o ti tema”. Ovakovo mjesto se do sada ne nahadja u programi vlade.

Tereza Grandić