U spomen † Metra Karalla (90)

Na svetak sv. Di(e)mi(e)trija 26. oktobra su se u Velikom Borištofu najprvo pri sv. maši a potom na cimitoru kod gro­ba Demetra „Metre“ Karalla † spomenuli 90. rodjend­a­na dugoljetnoga predsjednika Hrvatskoga gradišćan­skoga kulturnoga društva u Beču (HGKD), ki je umro 23. februara 1991. ljeta po teškom bolovanju. Mašu je služio dušobrižnik u V. Bori­štofu fra Božidar Blažević,  a na grobu se je načelnik veleopćine Veliki Borištof, Ru­di Berlaković u prigodnom g­o­voru spomenuo života, djelovanja i dostignuć pokojnoga sina sela Metre Karalla.

Hižna imena gradišćanskih Hrvatov u Austriji, Slovačkoj i Ugarskoj

Znanstveni institut gradiš­ća­n­skih Hrvatov ZIGH je po­zvao  srijedu, 15. oktobra u Socijalni centar u Trajštofu ka­de su prezentirali knjigu o hiž­ni imeni u hrvatski seli Gradišća, Slovačke i gradišćan­skohrvatski seli u Ugarskoj. Urednički trio Nikola Ben­čić, Sabina Pavišić i Ivo Su­čić odgovara za prvi svezak o­voga izdanja ZIGH-a s po­sebnim nagla­skom na „gradišćanski“, na­i­me »Hižna im­e­na u gradiš­ćan­skohrvatski seli Gradišća, Slovačke i Ugar­s­ke«. U knjigi su pobrana i tum­a­čena hiž­na ime­na po alfabet­skom redu od Bajngroba do Otave. O neki seli je već info­r­macijov (već hiž­nih imen i tuma­čenj) ali o neki i manje — ča odvisi o suradnje dotičnih pobiračev ili kazivačev. Hižna imena pokazuju na veliko i jezično bogatstvo kod Hrvatov, a dokle su se kod nas očuvala, kod drugih susjednih narodov su nestala. Knjiga stoji 24 €.

HKD u Gradišću pozitivno bilansira svoje djelovanje za očuvanje Hrvatstva

Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću (HKD) je nedilju, 19. oktobra u Filežu održalo svoje redovito generalno spr­a­višće. Pri tom je predsjednik ddr. Stanko Horvat bilancirao djelovanje društva u pr­o­šlom ljetu. Med jako uspješnimi projekti moremo najti aplikacije s hrvatskimi jačk­a­mi za mobilne telefone i pomoćna akcija za žrtve pop­la­ve u Slavoniji. Polag riči Sta­n­­ka Horvata do sada su aplikaciju već od 400 puti skinuli s in­terneta na različni kompjutori ili telefoni, ta­ko da su jako z­adovoljni ovim projektom. Hor­vat se ufa, da će ov broj još narasti do ko­n­ca ljeta. Ča se ti­če pomoćne ak­ci­je za istočnu Slavoniju je Horvat naglasio, da je Hkd bio najveći priva­t­ni donator u toj regiji i je uku­­pno darovao prilično 60.000 €, a prošli tajedan su dotičnim ljudem predali pineze iz socijalnoga fonda. Živu di­skusiju je prouzrokovala i tužba gen. vikara Štefana Vukića da bi HKD agitirao protiv Crikve u Gradišću.

Tagovi: 

Kad jezik skrsne, se još kumaj more rekonstruirati!

Država Austrija se pasivno ponaša u pogledu na izgradjiva­nje i jačanje gradišćanskohr­vat­skoga jezika. U medjuvrimenu pripadniki gradišćan­sko­hr­vat­ske zajednice masivno napuš­ćaju jezik.

 

Razvitak jezika se more i forsirati
Države, ke su sklone svojim manji­nam, su za očuva­nje njevih manjin­skih jezikov implementirale ustanove za jezično planira­nje (Sprachplanungsbehörden). Te institucije ima­ju zadaću izgradjivati jezik. Jeziki, ki su jako profitirali od takovih institucijov, su katalonski, ba­skijski i velški.

Tagovi: 

O Prvom svitskom boju: Prvo „Hrvatsko kulturno društvo“

Kada je Hrvatski Narodni Tanač za vrime bolševisti­čke Ugarske prestao 1919. ljeta svojim djelovanjem su Hrvati ostali prez organiziranoga peljačtva. NN su zdvojno zakriknule Ča će bit s-nami hervati? Odgovor na to pitanje je došao od Martina Meršića st., ki je već na Lovrenči 1919. ljeta u Filežu prihvatio nujno sprogovorenu ideju mjenovskoga školskoga direktora Iva­na Dobrovića i ljeto dan kašnje koracao prema ostvarenju.
Prvi korak je bio izdjelanje štatutov u ki se je ugledao na već postojeća društva u Ugarskoj, tako na nimško „Dunántúli német közmű­velődési Egyesület“ (Transdanubijsko nimško općenaobrazbeno društvo). U drugom je koraku iskao legitimaciju, ku si je dao od spravišća hrvatskih školovani u Šopronu 20. septembra 1920. i po tom malom djelatnom grupom predjelao pravila is­to u jednom sastanku 7. februara 1921.

HAK sudjelovao na jesenskom seminaru MEN-a kod Retoromanov u Švicarskoj

Od 7. do 12. oktobra orga­nizacija Mladi­na europskih narodnosti MEN je održala svoj tradicionalni jesenski s­e­minar u La Punt Chamues-CH u Švicarskoj, ki je stao pod geslom „Jau sun e stun – ja sam i ostat ću“. Organi­zator seminara je bilo društvo Giuventetgna Rumantscha (GiuRu), omladinska organizacija Retoromanov u Švicarskoj. Sudjelivalo je pri­lično 60 mladih iz već od de­set zemalj. Hrvatski akadem­ski klub (HAK) su zastupali predsjed­nik Konstantin Vla­šić i odbornice Marija Ko­rn­feind i Viktorija Wagner.

 

Tagovi: 

Ponovno na pozornici Wagnerov »Der Fluss«

Datum: 
čet, 10/30/2014 - 19:30

ŽELJEZNO / PINKOVAC — Jačke živih, jačke mrtvih, izvedba u šest jačenih jezikov;

 

po­vi­danje s muzikom i tekstom: Pe­ter Wagner;

kompozicija i muzički aranžmani: Ferry Janoška; glu­m­ci:

Barbara Horvath, Eveline Rabold, Agata Siemaszko, Marko Blažeta, Tamás Hompok kao i Ferry Janoška Ensemble.

 

- četvrtak, 30. X. (19.30) u Že­ljeznu u Kuz-u

 

- nedilja, 2. XI. (17.00) u Pinkovcu (koncertantno)