Kazališna grupa Živo srebro u farskom škadnju
čet, 17/04/2014 - 21:55TRAJŠTOF — Kazališna grupa Živo srebro prikazat će nove skeče u farskom škadnju
- nedilja, 20. 4. (19.00)
- pandiljak 21. 4. (19.00)
- subota 26. 4. (19.00)
TRAJŠTOF — Kazališna grupa Živo srebro prikazat će nove skeče u farskom škadnju
- nedilja, 20. 4. (19.00)
- pandiljak 21. 4. (19.00)
- subota 26. 4. (19.00)
BEČ — Hrvatsko gradišćansko kulturno društvo u Beču (Hgkd) poziva na generalnu sjednicu srijedu, 7. maja 2014. (19.00) u prostorija Hrvatskoga centra, Beč 4., Schwindgasse 14.
Dnevni red:
1. Pozdrav
2. Izvješćaj predsjednika, blagajnika i kontrole
3. Rasterećenje odbora
4. Djelovanje i različno
VELIKI BORIŠTOF — KUGA: petak, 25. 4. (20.00) tradicionalni protulićni koncert Olivera Dragojevića s Dupini
„Za razlike od Hrvatov u Hrvatskoj, gradišćanski Hrvati od početka ljeta u Hrvatskom centru u Beču i u tajedniku HRVATSKE NOVINE opširno obilježavaju I. svitski boj i sudjelovanje gradišćanskih Hrvatov iz Austrije i Ugarske u tom boju. (...) U hrvatskom tisku i nadalje ima malo napisa o tom boju. Kako je jur već puti upozorio… VEČERNJI LIST u Hrvatskoj nima projekta ki bi se sustavno bavio I. svitskim bojem (a) službena Hrvatska, tj. Ministarstvo kulture (i) druge službene institucije, zaostaju iza… predvidjenih komemoracijov. (...) (Ipak je ovde) »Tamna strana Marsa — Hrvatska autobiografija i I. svjetski rat«, ku je nedavno objavio povjesnik Filip Hameršak (a ovde se) prvi put predstavlja relevantan hrvatski autobiografski korpus...» (Stjepan Šulek, HRVATSKO SLOVO).
Politički direktor Austrijskoga ministarstva za Europu, integraciju i vanjskih poslov i bivši austrijski veleposlanik u Hrvatskoj Jan Kickert naglasio je kako „Hrvatska će obogatiti Europsku uniju. Gledamo Hrvatsku kao saveznika u bušenju najpr proširenje EU“. Hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota je istaknuo uz ostalo „Bitna poruka s ovoga skūpa je i ta da je Hrvatska kao članica EU-a i NATO-a prepoznata kao važan čimbenik stabilnosti ka svojim iskustvom i strategijskom pozicijom more dati značajan doprinos, da europska ideja i stabilnost europskoga jugoistoka bude održiva i u otežani politički okolnosti, kako je to ukrajinska kriza“.
P. Palković
Sedmeročlani žiri je u svojoj sjednici 26. marca jednoglasno odlučio da će iz predloženih projektov i inicijativov dodiliti »MINI-METRON« za 2013. ljeto Saveznoj gimnaziji Kurzwiese u Željenu; točnije: Hrvatskim razredom — projekti razmjene sa školami u Hrvatskoj (Zagreb, Rijeka, Pula) — jur 20 ljet dugo. Peljačica projekta je profesorica hrvatskoga jezika, mr. Sabina Nagy, direktorica škole: mr. Karin Rojacz-Pichler (obadvi su gradišćanske Hrvatice). Hrvatska kulturna nagrada Hrvatskoga centra se dodiljuje narašćaju za posebne ideje i istaknuta dostignuća na području očuvanja ili razvijanja hrvatske riči, hrvatskoga odnosno dvojezičnoga školstva, razmjene omladine, dizanje hrvatske samopouzdanosti i kulturnoga izražaja mladine i za mladinu.»MINI-METRON« se dodiljuje godišnje u obliku svetačnosti i je u obliku: skulpture od stakla s ugraviranim natpisom i poveljom i cilondrom na hrvatskom jeziku.
Jezuše, Ti Bože s človičjim obrazom! Ti človiče, s božanskom moću!
Oni, ki su Tvoj žitak i Tvoju smrt popisali, Ti pripisuju sedam riči, ke da si rekao, kad Te je rimska okupacijska sila zauvijek kanila iskoreniti. Danas cijenimo pravni sistem te nekadašnje velesile. Ali Ti nisi zamuknuo, niti na križu, niti po Tvojoj smrti, a niti po Tvojem odlasku s ovoga svita. I tako se i dandanas Tvoj nauk širi u Pismu. Ča si ti jednoč učio, su popisali hrabri evandjelisti. Tradirali su nam i Tvoje zadnje riči, ke si rekao, vikao i zdihavao na križu. Danas je Tebi na spominak ponavljam i molim.
Svaki dan se moramo odlučiti nanovič, ča ćemo jisti — doma, u školi na djelatnom mjestu ili kade na putu. Obično se ljudi zbog ukusa odluču za ov ili on jiliš. Iz toga bi mogli zaključiti, da jimo samo to, ča nam se rači. Ali u reprezentativnoj študiji su stručnjaki u Heidelbergu istražili, je li ljudi jidu i to, ča im se ne rači. 81% probandov je reklo, da jidu i one jiliši, ki ne odgovaraju njevomu peršonskomu ukusu. 38% ih je reklo, da odredjenu hranu uopće nimaju rado.