O Prvom svitskom boju: Prorokovanja

Svaka kriza donese sa sobom i čudnovata prorokovanja. Da je 21. augusta 1915. lje­ta bilo puno zamračenje Sun­ca se je moglo tumačiti samo kao čemerni predznak za bu­dućnost. Boj je stoprv zapo­čeo! Svi su bili obisnoga osvidočenja, da će čisto kratko durati i Srbiju po paroli: Serbien muß sterbien! i Je­der Schuß ein Russ!, obvladati. Proroki su bili osvido­čeni o Danijelovom proro­čanstvu u 4. poglavlju, da se je završila jedna historična epoha i slijedi nova. Iz isku­stva znamo danas, da je zaistinu završilo dugo 19. stolje­će i počela kriza s dvimi st­ra­šnimi boji. Pozivali su se i na evangelistu Luku 21,24 i na knjigu »Otajstva« od Iv­a­na. A kad su NAŠE NOVINE u svojem 50. broju u 1917. donesle pod naslovom „200 letno prorokovanje“, dakle iz ljeta 1701. iz kneževine Mecklenburga, su naši ljudi bili izvan sebe. Tako su novine u slijedećem broju morale opovrgnuti svoj članak o prorokovanju.

Izložba u Palais Porcia: povratak velikih hrvatskih majstorov 20. stoljeća u Beč

U bečkoj palači Porcia je 4. marca otvorena izložba »V­e­liki hrvatski majstori 20. sto­ljeća«, sa 44 slike i 8 skulpturov 47 hrvatskih autorov, iz fundusa Gradskoga muze­ja Varaždin. Izložba je sas­tavna iz fundusa Galerije sta­rih i novih meštrov gradskoga muzeja Varaždina, u kom čuvaju oko 6.400 umjetnin. Za izložbu u Beču su izabrali 52 najboljih umjetnin hrvat­ske umjetnosti 20. stoljeća. Temelj zbirke suvrimenoga hr­vatskoga slikarstva su uz drugo djela Ive Režeka, Mi­ljenka Stančića, Vladimira Becića, Miroslava Kraljevi­ća ili Frana Šimunovića. Izložbu u Beču je organizirala mi­nistar savjetnica na Hrvat­skom veleposlanstvu u Beču dr. sc. Zdenka Weber. Izlo­ž­bu je otvorio direktor grad­skoga muzeja Varaždina Mi­ran Bojanović Morandini.

Tagovi: 

Zač smimo biti srditi i jadoviti?

Jad nije problem, nego najbo­lji pokazatelj za to, da moramo mobilizirati svu našu sn­agu, da bi postignuli rješenje problema. Mnogokrat ljude bojkotira skrb, da srditost more pro­uz­rokovati konflikt. I tako požrknu svoj jad. Ali važno je zna­ti, da kazati jad daleko nije tako pogibelno kotno potisnu­ti ga. Jad naime človika more tako iscrpiti, da izazove burn-out, depresiju pak još i kronične betege, za ke nijedan vr­a­čitelj ne more najti organske uzroke.

Tagovi: 

Ste znali? - Ča poduzeti protiv neobavljene korespondencije?

Čim starja su pisma, tim te­že je davati odgovaranje. Po­čnite veljek danas odgovarati poštu odmah. Istraživanja su pokazala, da človik ima najbolje ideje za odgovor veljek po prvom čitanju pisma. Ne­ka ima prednost ono pismo, ko je danas došlo. Čitajte svu poštu, i reklamu, ali na pisa­ći stol neka dospene samo ono, ča je bitno. Skinite van iz pr­o­spektov ili časopisov samo one strani, ke su važne. Sve drugo sliši u smeće. Ako po­šiljatelj nije spomenuo ime, je to znak, da pismo sliši u smeće. Tako moremo sma­njiti 90% pošte.

Tagovi: 

O Prvom svitskom boju: Rekviriranja kod ljudi

Da bi u boju mogli osigurati opskrbljenje velike vojske hra­nom su po 1915. ljetu odredili rekviriranja. Kvote je o­d­redio središnji državni ured (Közélelmezési hivatal) za prehranu. Špani su jur po žetvi upozorili stanovničtvo, da si osiguraju od tega kvo­tu, ku su im odredili od ure­da i oznanili u NAŠI NOVINA, jer po otprimljenju u središ­nje skladišće nije osigurano, da će im se kvota po pršoni osigurati. Najzad već ništ ne­će dojti! Država je regulira­la cijenu pšenice, hržulje, jar­ca i zobi, kašnje i drugih pr­e­hrambenih produktov, ipak nije mogla zaustaviti podra­že­nje za vrime boja, ko je iznašalo u četiri ljeti od 25 do 50%. Čudakrat su se pojavili i folišni pinezi, oživilo šmug­ljanje i prodavanje na črno.

Otvaranje »Rejpál doma« za manjine

U Šopronu su 28. februara otvorili Hrvatsko-nimški kul­turni centar u tzv. »Rejpál hiži«. U Šopronu i okolici ži­vi oko 1.000 Hrvatov kao i 2.500 Nimcev, ki kanu sku­pa koristiti prostorije u Rej­pál hiži. Zgrada leži u centru grada na Várkerület. »Rej­pál hiža« je prvobitno zgra­djena u renesansnom stilu u drugoj polovici 16. stoljeća. Po velikom ognju početkom 18. stoljeća su obnovili zgra­du, tako da se danas prezen­tira u baroknom stilu. Od 2007. ljeta je »Rejpál hiža« u vlasničtvu grada Šoprona.

Tagovi: 

»Metron« Paxom za jubilej — njeva društvena važnost i zasluga

Gradišćanskohrvatska pop-grupa PAXi odlikovana je  ku­lturnom nagradom Hrvat­skoga centra u Beču za 2013. ljeto. Nagrada nosi ime po Demetru „Metru“ Karallu i dodiljuje se od 2008. ljeta osobam ili grupam, ke se osebujno zalažu za hrvatstvo. Dosadašnji dobitniki su bili pjesnik i književnik An­ton Le­opold (2008.); Jurko Cvečko (tadašnji predsjednik Kulturnoga saveza Hrvatov u Slovačkoj) za 2009. ljeto a za 2010. nagradom »METRON« odlikovan je Ha­n­­zi Gabriel, koruški Slove­nac, stručnjak za tambure i zborovodja brojnih tambura­ških grup kao i autor knjige o tamburaškoj muziki. Za 2011. je odlikovan folklorni ansambl Kolo-Slavuj (uteme­ljitelji: dir. Mirko Berlaković, dr. Štefan Karall i dr. Milan Kornfeind) a za 2012. Joza Lavička, moravski H­r­vat, kulturni ak­ti­vist, književnik, autor, sabirač i čuvar narodnoga dobra moravskih Hrvatov u Češkoj i Beču.

Tagovi: