Zač je potribna reklama za jezik?
Zato da bi manjinski jezik u javnosti nastao popularan, je potribno propagirati ga. Tomu na priliku služu naticanja (Wettbewerbe). Naticanja u Hrvatskoj za najbolju novu hrvatsku rič priredjuje časopis Jezik. Podupira jezična kultura tim, da se upozorava na tudjice, ke nepotribno ulazu u hrvatski jezik i da se jača svist o tom, da je potribno kreiranje novih riči, da bi se mogao razvijati jezik. 2011. ljeta je nagradjena najbolja rič za „Tippfehler“, i to „zatipak“. Spodobne akcije bi bile potribne i za gradišćanskohrvatski jezik.
Kako korigirati imidž manjinskoga jezika u javnosti?
Kad se govornikom manjinskoga jezika uskraćuje pravo da hasnuju svoj jezik u obrazovanju dice, njev jezik nima nikarkov status. Ali kad vlada odredi da se službeno neka hasnuju dva jeziki, da i manjinski jezik neka služi za javne funkcije, manjinski jezik dostaje status. Tako se ne korigira samo imidž manjinskoga jezika u javnosti, nego se propagira i njegov standardizirani oblik unutar jezične zajednice. Svim mjeram za očuvanje jezika mora u skladu s glasovitim sociolingvistom Fishmanom prethoditi kampanja, ka dokončava diskriminaciju manjincev zbog jezika (prisp. 2008: 334). U Gradišću političari svenek nanovič naglašavaju mirnu koegzistenciju Gradišćanskih Hrvatov s Nimci. Ali diskriminirana jezična zajednica sve podnaša, da ju većina ne bi ponižavala. U pogledu na to piše sociolingvist Nelde, da su pri iskanju djelatnoga mjesta u prednosti svenek pripadniki većine. Kad i pripadniki manjine kanu iste šanse kot većinci, oni to moru dostignuti samo uz napušćanje jezika (2008: 290).
Ča je pozitivna diskriminacija?
Kad političari ne vidu jezični konflikt, onda to ne znači, da jezični konflikt ne postoji. Tipično za jezike u kontaktu je svenek odredjen konfliktni potencijal, veli Nelde. Zato on potribuje, da manjine u većjezičnoj zemlji neka imaju kvalitativno bolja prava nego većinski narod. Manjina nije zato manjina, kad je brojčano manja nego većina, nego zato, kad je ona u socijalnom pogledu slabija. Nelde spominja takozvanu „pozitivnu diskriminaciju“ i potribuje da vlada privilegira slabiju jezičnu zajednicu (prisp. ibid.: 300).
Kako proširiti jezik?
Kad se manjinskomu jeziku poboljšava status, se on importira u različne domene. Za sociolingvista je domena područje, na kom se hasnuje jezik (prispodobi Sallabank 2011: 280). Zato je planiranje jezičnoga statusa povezano s propagiranjem jezika. Područja, na ki se mora proširiti jezik su:
- politika, administracija, jurisdikcija
- školstvo i cijelo obrazovanje
- mediji
- Crikva
- gospodarstvo.
(Agnjica Csenar-Schuster)