Vukman-Artner: Imerzivno podučava­nje je važno za gradišćanske Hrvate!

Pri razgovoru u Centru srijedu navečer u Beču je gost Petra Tyrana bila nadzornica za manjinsko školstvo u Gradišću, mag. Karin Vukman-Artner. Glavna tema je bila nova metoda podučava­nja imenom imerzija, ku su upeljali početo s ovim škol­skim ljetom na dvojezični os­novni škola sridnjega i južnoga Gradišća. Imerzija zn­a­či jedan tajedan podučavaju po hrvatsku a drugi tajedan po nimšku. Ali dosada to još funkcionira samo dijelom, je rekla nadzornica K. Vu­k­man-Artner. Počeli su na ne­ki škola sridnjega i južnoga Gradišća, dokle za sje­ver još išće praktikabilno rješe­nje. Svaka škola da si je sas­tavila koncept, po kom ne­ka se počinje korak po korak.

BEČ — Učenje zna biti dosadno, suhoparno i naporno. Ali ne i imerzijom, novom nastavnom metodom upeljanoj ovo školsko ljeto u dvojezič­ne osnovne škole u sridnjem i ju­ž­nom Gradišću. Učenje po prin­cipu imerzije, ča znači ta­je­dan dan nastave, podučavanja na hrvat­skom jeziku, a tajedan na nim­škom, je zanimljivo, motivirajuće i učinkovito, tvrdi nad­zornica za manjinsko školstvo u Gradišću mag. K. Vuk­man-Artner, ka je bila gost tribine u Hrvatskom centru u Beču.

Hrvatski na gimnaziji u Kenyongasse u Beču

U gimnaziji Kenyongasse u sedmom bečkom kotaru su 7. junija po prvi put priredili usmenu maturu u bosan­skom, hrvatskom i srpskom jeziku. Direktor škole Thomas Lesković, ki je rodom iz Pandrofa, je pred trimi ljeti u svojoj školi upeljao bosan­ski/hrvatski/srpski jezik kao obavezni predmet po izboru. U osmom razredu je devet školarov iz različnih škol u ovom predmetu. Dvimi iz ško­le Kenyongasse su sada položili usmenu maturu. Po­lag učiteljice Zrinke Kinda je sve dobro funkcioniralo i školari su bili dobro priprav­ni i veseli, da su mogli u svoji jeziki maturirati.

Tagovi: 

Hrvatski na Pedagoškoj visokoj školi

S novim aka­demskim ljetom 2017./2018. ćedu početi sa studijem Gradišćanskohrvat­ski/Hrvatski na Pedagoškoj visokoj školi Gradišće (HN su o tom pisale). To znači da ćedu se budući učitelji i učiteljice u Željeznu mo­ći studirati Hrvatski za sve vrste škol u Gradišću. Ov st­udij se nudi u okviru Nove izobrazbe pedagogov i peda­go­gic i je nastao u uskoj kooperaciji sa Sveučilišćem Graz. Profesuru za novo­stvorenu Katedru za hrvatski jezik je dostala Zorka Kinda-Berlaković. U sljedećem objavljujemo intervju s profesoricom hrvatskoga jezika ki je pub­liciran na domaćoj stranici PH Burgenland <newsletter@ph-burgenland.at>. 

Tagovi: 

Održana sedamnaesta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice

Jurica Čenar, hrvatski knji­ževnik i novinar iz austrijsk­o­ga Gradišća, bio je gost 17. tribine na temu inozemne Croatice. Tribina je održana 16. novembra u sklopu Zbir­ke inozemne Croatice, pod pe­ljanjem dr. Željke Lovrenčić. Nacionalna i sveučilišna knji­žnica, je mjesto s najvećom zbirkom gradišćanskih knjig.

Kako da se ovi Hrvati i oni Hrvati ne razumu?

Zač su Hrvati iz Hrvatske drugačiji nego Gradišćanski Hrvati? 

Gradišćanski Hrvati jur pol tisućljeća dugo već ne participiraju u hrvatskoj povijesti. Oni su u svojoj novoj domovi­ni prešli različne povijesne epo­he i su bili uvezani u različne političke sisteme. Gradišćanski Hrvati nisu u stanju razumiti posljedice komunizma na men­talitet Hrvatov u Hrvatskoj. Ovde kolidiraju dvoja osvido­čenja, a na svako su uticali svojevrsni kulturni procesi, ki su se ugravirali u jezik, u kom se zrcali tipična kultura. Različne kulturne memorije ote­ža­­vaju interakciju. Gradiš­ćan­ski Hrvati i Hrvati iz Hrvatske su si tudji.

Tagovi: 

Kako se slabiji jezik stoljeća dugo bori s jačim?

Vokabular, koga človik hasnuje javno, je drugačiji nego on, koga hasnuje u privatnoj sferi. Slabomu jeziku, a to je u na­šem slučaju gradišćanskohrvat­ski jezik, fali vokabular, koga ima nimški jezik. Zato dvojezi­čni govorniki jeziku, koga hasnuju javno, već cijenu, nego onoga, koga hasnuju privatno, u vlašći četiri zidi. Tu situaciju zovemo diglosija, a ona ne daje pozitivne izglede za budućnost jezika.  Dominantan jezik na kraju nadvladava slabiji jezik. Kadakoč je to prlje, a kadakoč kašnje. I tako diglosija more durati još i stoljeća dugo kot to proizlazi iz gradiš­ćanskohrvatske situacije (pri­spodobi Schiffman 1997: 207; Grinevald Craig 1997: 259).

Tagovi: