Hrvatski na Pedagoškoj visokoj školi

S novim aka­demskim ljetom 2017./2018. ćedu početi sa studijem Gradišćanskohrvat­ski/Hrvatski na Pedagoškoj visokoj školi Gradišće (HN su o tom pisale). To znači da ćedu se budući učitelji i učiteljice u Željeznu mo­ći studirati Hrvatski za sve vrste škol u Gradišću. Ov st­udij se nudi u okviru Nove izobrazbe pedagogov i peda­go­gic i je nastao u uskoj kooperaciji sa Sveučilišćem Graz. Profesuru za novo­stvorenu Katedru za hrvatski jezik je dostala Zorka Kinda-Berlaković. U sljedećem objavljujemo intervju s profesoricom hrvatskoga jezika ki je pub­liciran na domaćoj stranici PH Burgenland <newsletter@ph-burgenland.at>. 

Tagovi: 

Održana sedamnaesta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice

Jurica Čenar, hrvatski knji­ževnik i novinar iz austrijsk­o­ga Gradišća, bio je gost 17. tribine na temu inozemne Croatice. Tribina je održana 16. novembra u sklopu Zbir­ke inozemne Croatice, pod pe­ljanjem dr. Željke Lovrenčić. Nacionalna i sveučilišna knji­žnica, je mjesto s najvećom zbirkom gradišćanskih knjig.

Kako da se ovi Hrvati i oni Hrvati ne razumu?

Zač su Hrvati iz Hrvatske drugačiji nego Gradišćanski Hrvati? 

Gradišćanski Hrvati jur pol tisućljeća dugo već ne participiraju u hrvatskoj povijesti. Oni su u svojoj novoj domovi­ni prešli različne povijesne epo­he i su bili uvezani u različne političke sisteme. Gradišćanski Hrvati nisu u stanju razumiti posljedice komunizma na men­talitet Hrvatov u Hrvatskoj. Ovde kolidiraju dvoja osvido­čenja, a na svako su uticali svojevrsni kulturni procesi, ki su se ugravirali u jezik, u kom se zrcali tipična kultura. Različne kulturne memorije ote­ža­­vaju interakciju. Gradiš­ćan­ski Hrvati i Hrvati iz Hrvatske su si tudji.

Tagovi: 

Kako se slabiji jezik stoljeća dugo bori s jačim?

Vokabular, koga človik hasnuje javno, je drugačiji nego on, koga hasnuje u privatnoj sferi. Slabomu jeziku, a to je u na­šem slučaju gradišćanskohrvat­ski jezik, fali vokabular, koga ima nimški jezik. Zato dvojezi­čni govorniki jeziku, koga hasnuju javno, već cijenu, nego onoga, koga hasnuju privatno, u vlašći četiri zidi. Tu situaciju zovemo diglosija, a ona ne daje pozitivne izglede za budućnost jezika.  Dominantan jezik na kraju nadvladava slabiji jezik. Kadakoč je to prlje, a kadakoč kašnje. I tako diglosija more durati još i stoljeća dugo kot to proizlazi iz gradiš­ćanskohrvatske situacije (pri­spodobi Schiffman 1997: 207; Grinevald Craig 1997: 259).

Tagovi: 

Veleposlanica jezičnoga podupiranja

BEČ — Televizijska talk-masterica Barbara Karlić je veleposlanica/ambasadorica za jezično podupiranje i jezi­č­nu integraciju predškolske i školske dice. Barbara Krlić ispunjuje ovu časnu funkciju za projekt »JezikIgraJačenje«, ki kani dici olakšati učnju jezika muzikom i je izdalo četire ko­m­paktne ploče. Barbara Karlić se kani kao veleposlanica za je­zično podupiranje i integraciju dice zalagati za većjezičnost.

 

Skupni jezik nas dili! - O monografiji o Jurici Čenaru od Ðure Vidmarovića

Nije svakidanji dogadjaj, da se kakova knjiga od gradiš­ćanskoga Hrvata pojavi u Hrvatskoj. Zato nas neobično veseli ov izuzetni doga­djaj, monografija o Jurici Čenaru s njegovimi pjesmami u izdanju, na brigi Ðure Vidmarovića, ekscelentnoga poznavaoca naše kulturnopovijesne situacije i književnosti. Naslov knjige je »Jurica Čenar hrvatski pjesnik iz Gradišća«, Split 2015, n­a­klada Bošković, podnaslov Juričina pjesma: »rič / tvr / jezik / naš / jurica«.