Predsjednica Republike Hrvatske posebno je pozdravila napore karaševskih Hrvatov da očuvaju svoj identitet. Susretom s predstavniki hrvatske zajednice u Karaš-severinskoj županiji na zapadu zemlje i predavanjem na Sveučilišću Zapad u Temišvaru, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović završila je u srijedu, 4. oktobra državni posjet Rumunjskoj.
KARAŠEVO — Tijekom trodnevnog posjeta Grabar-Kitarović se je sastala s predsjednikom Klausom Iohannisom i drugimi visokimi političkimi i vjerskimi dužnosniki, tr nazočila hrvatsko-rumunjskom gospodarskom forumu, ali svojevrsni vrhunac nje boravka u Rumunjskoj bio je emotivni susret s Hrvati u Karaševu, Klokotiću i Lupaku. Hrvati su se na područje današnje Rumunjske doseljavali od 14. stoljeća, tr se danas mala zajednica rumunjskih Hrvatov, ka broji nešto već od pet tisuć ljudi, smatra najstarijom, tr jezično i etnografski najbolje očuvanom hrvatskom manjinom. Karaševski Hrvati, kako su poznati kroz povijest, teplo su dočekali predsjednicu, ka je posebno pozdravila činjenicu da su oni uspili zadržati svoj identitet i održati se na tom prostoru.
„Neke zajednice su se u potpunosti integrirale u novu sredinu, neke su nestale, a Hrvati u Rumunjskoj uspjeli su sačuvati svoj jezik, vjeru, običaje i folklornu bašćinu — sve ono ča čini identitet jednoga naroda“, rekla je Grabar-Kitarović pred već stotina okupljenih mješćanov u Karaševu ki su mahali hrvatskimi i rumunjskimi zastavami. Hrvatska predsjednica je posjetila crikvu i školu u tom mjestu u kom se od oko 3.200 stanovnikov četire petine izjašnjavaju kao Hrvati. Potom je obišla Hrvate u obližnji seli Klokotiću i Lupaku. „Doista je prekrasno i ganutljivo ovde med Hrvati u Karaševu i okolni seli. Ovde su ljudi od 14. stoljeća, zadržali su svoj jezik i kulturu“, rekla je Grabar-Kitarović, dodajući da „hrvatska država mora pomoći, ne samo ovoj hrvatskoj zajednici nego i svim ostalim hrvatskim zajednicam u svitu“, da gaju svoje „nacionalno, vjersko i kulturno“ nasljedje. „Iskreno cijenim vaše napore u očuvanju svojega nacionalnoga identiteta, poticanja domoljublja med svojimi mladimi generacijami ke i s ovoga mjesta pozivam da posjetu Hrvatsku“, rekla je hrvatska predsjednica.
Načelnik općine Karaševo Petru Bogdan rekao je da su Hrvati u Rumunjskoj stoljeća očuvali identitet. „Niz različnih vlasti ke su vladale nad ovi mjesti nisu uspile izbrisati ono ča smo u srcu nosili. Ovo je narod ki je pobijedio vrime“, rekao je Bogdan. Predsjednik udruge Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj Slobodan Ghera ocijenio je da je posjet hrvatske predsjednice regiji „povijesni trenutak“. „Današnja svečanost posjeta predsjednice Hrvatske velika je čast i posebno priznanje za sve Karaševske Hrvate tr istodobno dokaz da je Hrvatska uvijek brinula i skrbila o nami, kako to čini i naša domovina Rumunjska“, rekao je Ghera. Prije polaska prema Karaševu, Grabar-Kitarović je u srijedu prijepodne nazočila potpisivanju memoranduma o suglasnosti izmed ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvatske i Sveučilišća Zapad u Temišvaru o osnivanju lektorata hrvatskoga jezika i književnosti. Temišvarsko Sveučilišće Zapad tako bi uz Bukureštansko sveučilišće tribalo postati drugo središće za učenje hrvatskoga jezika u Rumunjskoj. Povodom početka novoga školskoga ljeta Grabar-Kitarović je održala kraće predavanje u prepunoj velikoj dvorani sveučilišća, u kom je naglasila važnost visokoga obrazovanja kao jednoga od ključnih orudjev za demografsku obnovu i gospodarski razvoj. Hrvati su se na područje današnje Rumunjske doseljavali jur od 14. stoljeća, a danas većina živi u sedam naselj u Karaš-severinskoj županiji na zapadu zemlje, stotinjak kilometrov jugoistočno od Temišvara.
Kroz povijest rumunjski Hrvati su bili poznati kao Karašovani ili Karaševci. Prema poslidnjem popisu stanovničtva iz 2011. lj. u Rumunjskoj živi 5.408 Hrvatov — najveće naselje rumunjskih Hrvatov je Karaševo u kom se od oko 3.200 stanovnikov četiri petine izjašnjavaju kao Hrvati. Hrvatski jezik je u Karaševu i okolni seli Lupaku, Klokotiću, Nermetu, Jablči, Ravniku i Vodniku svakodnevno nazočan u domi i u javnoj komunikaciji. Preoci karaševskih Hrvatov naselili su plato oko rječice Karaš još u 14. st., a pretpostavlja se da su tamo došli iz sjeverozapadne Bosne ili iz Turopolja.
(uredn.)