Zbog čega neka prodavamo jezik?
Projdući put smo tvrdili da je jezik produkt kotno parfem. To znači, da se jezik more prodavati kot se more prodavati parfem. Pritom je važno doznati interese kupcev. Ako interesi nisu poznati, produkt ne more biti adekvatno skrojen za ciljnu grupu. Produkt naime mora zbuditi pozitivne asocijacije kod kupca, a zato moramo probuditi atraktivitet produkta. To znači, da moramo kod kupca izazvati želju, da se kani učiti jezik. Prodat ćemo na kraju samo on produkt, ki je perfektno pogodio potriboće konzumenta.
Korisnik produkta „jezik“ mora oćutiti želju za učnjom jezika. Tako kot se s parfemom, ki se lansira na tržišće, moru asocirati romantične ćuti i lipota, tako se s jezikom moru posredovati prednosti za onoga, ki se neka uči jezik: Govornik jezika će profitirati od jezičnoga znanja, ar je jezik lukrativan (Baker/Prys Jones 1998: 223).
AIDA je program
„A“ znači „attention“, a to je pažnja. Prva zadaća reklame, ka se temelji na modelu AIDA je, izazivati pažnju kupca. „I“ za „interest“ signalizira interes, da bi se pažnja, kupca intenzivirala i da bi se on zaistinu počeo interesirati za produkt „jezik“. „D“ formule AIDA upozorava na „desire“. Desire u engleskom jeziku znači poželjenje interesiranoga kupca, da si prisvoji reklamirani produkt.
Završna slova „A“ dokumentira „action“ i znači da će kupac poduzeti inicijativu i nastati aktivan.
Model AIDA je uspješan, ako se je ugodalo animirati konzumenta, da si kupi produkt, da bi si zadovoljio potriboće. AIDA princip je baza marketinga.
Za kampanju je potribna volja države Austrije
Do sada u pogledu na populariziranje gradišćanskohrvatskoga jezika država Austrija nije poduzela nikarkove mjere, s kimi bi nagovarala ljude na učnju jezika. Pokidob da su potencijalni korisniki jezika mlačni, a mnogokrat ga još i odbijaju, nije lako koncipirati jasnu i atraktivnu poruku. Ali za to postoju marketinški stručnjaki, ki znaju formulirati slogane, na hasan jezika. Za uspjeh je potribno znanje, kompetencija, iskustvo, kreativnost, a naravno i budžet. Triki iz marketinške komunikacije se optimalno moru hasnovati za jezik. Cilj marketinške komunikacije je, da se jezik predstavi potencijalnomu korisniku, da je motiviran na učnju, da se stvara pozitivna svist, da se jeziku da simbolično značenje. Potribno je razumiti i stav konzumenta, ki utiče na njegovo ponašanje, a pak preminiti negativan stav u adekvatno ponašanje.
Kampanjami se jezik potencijalnim korisnikom mora prezentirati tako, da oni oćutu potriboću prisvojiti si jezik. Slogan je najvažniji. Dobar slogan je on, ki opisuje potriboće klijentov i ki se emitira u svi mogući kanali komunikacije prik duže faze. Evaluacija je za osiguranje kvaliteta dio marketinške komunikacije.
(Agnjica Csenar-Schuster)