Sobotka: Utvrdjen je krizni plan za balkansku rutu migrantov i izbiglic

Ljeto i pol dana od zatvara­nja zapadnobalkanske rute ustanovljen je zajednički, d­o­govoreni, krizni plan ki tri­ba poboljšati suradnju pogo­djenih zemalj, rekao je mini­star unutrašnjih poslov Austrije Wolfgang Sobotka. Ov je, u izjavi austrijskomu radiju OE1, rekao da se naj­prije triba izdjelati analiza situacije na terenu.

Pitanje političarom gdo će s kim pojti u koaliciju jur jako dosadjuje narod!

Petar TyranNa početku veljek jasna poruka: Triba kritizirati novinare i novinar­ke zbog stalnoga povaljanja jednoga tr istoga pitanja au­s­trijskim političarom: Gdo će s kim koalirati, dakle gdo će s kim pojti u savez po dojdu­ći izbori za Nacionalno vije­će i gdo će s kim sastaviti no­vu sa­veznu vladu. To pitanje, ne samo da je besmisleno, nego je u medjuvrimenu i tupo i do­sadjuje i zamara ne samo po­li­tičare i političarke nego pred svimi čitalačku ili gledalačku publiku. Triba, naravno otvo­reno kritizirati i političare i političarke: nimaju hrabrosti da jasno velu, da im je ovo stal­no ponovljeno pitanje prebedavo i nimaju hrabrosti da priznaju da im, naravno, stoji do čuvanja moći i da su za­to po sebi razumljivo pripravni se sa svakim „leći u stelju“.

Austrijsko ministarstvo vanjskih poslov odgovorilo: Srbija se još mora minjati!

Ministarstvo vanjskih poslov Austrije odgovorilo je na otvoreno pismo ko su sudioniki bečkog skūpa podrške protesti u Srbiji 29. aprila uputili šefu austrijske diplomacije. U odgovoru se ističe da Austrija podržava europsku perspektivu Srbije i drugih zemalj na zapadnom Balkanu i mišljenja je da je Srbija na tom putu ostvarila ohra­b­rujući napredak, ali da on u neki oblasti „nije kompa­tibilan sa članstvom“. 

Helmut Kohl † — Za priznanje Hrvatske borio se je bez rukavic

O Helmutu Kohlu se zna da mu je „Hrvatska bila velika ljubav“, ali su manje poznati javnosti nevidljivi politički a­n­gažman na priznanju države odmah po osamostaljenju, kad — kako velu diplomati iz toga razdoblja — ni portiri u veleposlanstvi nisu željili pri­miti zahtjev za priznanje Hr­vatske. Povodom smrti biv­šega nimškoga kancelara Helmuta Kohla bivši hrvat­ski ministar vanjskih poslov Mate Granić povidao je detalje Kohlovoga angažmana na priznanju Hrvatske. 

Kako olakšati si alergiju u ljetni miseci?

Alergija je pretirana reakcija človičjega imunskoga sis­te­ma na alergene. Alergen more biti bilo ka supstancija, prah u stanu, pelud kitic, stabalj i trave, još i pojedini elementi me­dikamentov, eteričnih ulj ili naša hrana. Simptomi alergije se manife­stiraju zato, kad se naš imunski sistem bori s uzro­čnikom alergije. Simptomi su jako neugodni i človiku otežavaju žitak. Alergija je pos­ta­la prava epidemija modernoga vri­mena. Nju sprohadjaju hu­nja­v­ka, svrbež očiju, mnogokrat i cijeloga tijela, osip (Ausschlag) ili zate­čena sluznica nosa i dišnih pu­tov. Alergije ne moremo potpuno preobladati, ali sim­p­tome moremo znatno ublažiti s odredjenim ponaša­njem. Je­d­nostavni triki postoju, ki mno­gim ljudem pomažu. Simptomi alergije zbog toga nećedu prik noći na čudesan način skrsnuti, ali znatno si človik more poboljšati kvalitet žitka.

Tagovi: 

Interferencije kod upotribljavanja glagolov – 2. dijel

Glagol veseliti se potribuje dativ, jer gramatički pravilno je da se veselimo komu ili čemu, a ne nač/na što. Zato je pravilno Veselim se daru. Veselim se našemu prja­teljstvu. On se veseli sta­ka­o­cu dobroga vina (a nije: Veselim se prik dara. Veselim se prik našega prijateljstva. On se veseli na stakaoce do­broga vina).

Ste znali? - Se vrući jiliši smu postaviti u hladilnik?

U Ameriki, kade ljudi imaju paničan strah od bacilušev, velu zdravstvene oblasti, da nije problem, vruće jiliše po­stavljati u hladilnik. Hrana je pokvarljiva. Osebujno, kad je vani vruće, neka jilo ne stoji ure dugo u veži, drugačije je moramo hititi. U njem su se naime pomnožile bakterije. Kod nas u Europi se već skrbimo za hladilnik i potrošnju energije nego za zdravlje lju­di.

Tagovi: 

Sa Svetim Križem imamo opet selo s kim se moremo podičiti a ono s nami

Petar TyranPovjesničarom, vjerojatno i hrvatskim jeziko­slovcem kao i znanstve­nikom ki su se bavili i se da­nas bavu vjerom u Gr­adišću, pred svim i lutorkom, vjerojatno je bio poznat protes­ta­nt­ski, lutorski pastor Grgur Py­thiraeus Mekinić kao i mjes­to njegovoga djelovanja Sveti Križ u tadašnoj zapadnoj U­garskoj. Nam je naziv za ovo selo bolje poznat kao Kere­s­tur po ugarskom (Német) Kereszturu. Sridnjogradiš­ćan­skim Hrvatom je ovo vrlo bo­gato selo — u prispodobi s okolišnimi hrvatskimi seli — poznato pred svim i zato jer imaju onde dobra i čuvana vi­na i istaknute vinare, jer je onde zadnja postaja željezni­čke veze med Bečom i sridnjim Gradišćem (ka pelja prik Šoprona) a otkad je od 1989. opet otvorena granica se iz sjevernoga Gradišća, iz Po­ljancev prik Šoprona, Koljn­o­fa i Kerestura brže dojde u sridnjogradišćanski Filež i Mjenovo.

Katalonija je najavila referendum o odcipljenju za 1. oktobra 2017.

Katalonski predsjednik Carles Puigdemont rekao je 9. maja da će se referendum o neovisnosti njegove pokrajine na sjeveroistoku Španjol­ske održati 1. oktobra prem sudske zabrane. „Željite li da Katalonija bude samostal­na država u obliku republike?”, bit će referendumsko pitanje, rekao je Puigdemo­nt zatraživši „pravo na referen­dum o samoodredjenju“.

Europska unija dogovorila sustav ranije kontrole putnikov kim nisu potribne vize

Ministri unutarnjih poslov zemalj članica EU 9. junija su na sastanku u Luxembo­urgu usuglasili sustav pret­hodne kontrole putnikov iz trećih zemalj kim ne triba viza za ulazak u europski pro­stor. Europski sustav za informacije o putovanji i njevom odobrenju (Etias), zamišljen je kao sigurnosna mjera ka bi tribala pobolj­šati sigurnosne provjere put­nikov ki u Europsku uniju moru ulaziti bez viza.