Sanja Vulić je predstavila imena pojedinih dan u korizmi i u velikom tajednu. Opširnu zgradu je od 1989. do 2000. ljeta na nje terenski istraživanji sabirala.

Znate, kako se zovu nedilje u korizmi i dani u Velikom tajednu u vašem selu? Lingvistica Sanja Vulić je za prinos u novom zborniku o pasionskom jerbinstvu (vidi članak zdola) sastavila pregled.

Korizma počinje Čistom srijedom, u hrvatskoj crikvenoj terminologiji se nedilja po Čistoj srijedi takaj zove Čista nedjelja. U Gradišću Vulić na imena prvih korizmenih nedilj nije naletila. Mjesto toga se nazivaju po rednom broju prva, druga, treta, četvrta i peta korizmena nedilja. Peta korizmena nedilja se u Hrvatskoj naziva Glušnica, jer se jačenje ne prati orguljami. U Gradišću je ova nedilja poznata pod drugim imenom, naime Črna nedilja. Ovo ime je dan dobio po črnoj tkanini s kom su ljudi prekrili križe u stanu i u crikvi. Danas se u crikva uglavnom koristi ljubičasta tkanina. Ime Črna nedilja se more najti u seli po cijelom Gradišću. Vulić je zapisala i dvi poslovice vezane za tu nedilju: Ako je mokra Črna nedilja va žietvi nieće bit obilja. A u Frakanavi je Vulić zapisala sljedeće: Ako na Črnu nediju guodina curi uonda je za sejaka teška zemja va delu. Samo u neki seli se koristi drugo ime. Tako na primjer u Hrvatskom grobu u Slovačkoj, kade pod uticajem slovačkoga imena Smrtná nedel'a velu Smrtna nedila.

Macicna nedilja

U Hrvatskoj se u pojedini govori još more najti ime za petak pred Macicnom nediljom. Med gradišćanskimi Hrvati je Vulić zapisala takovo ime u Plajgoru. Ta petak se onde zove Žalosni pietak. Onde su kot izgleda čuvali ime za svetak, ki se je kasnije odrinuo. Naime je papa Benedikt XIII. 1721. ljeta odredio svetak Gospe Žalosne na petak pred Macicnom nediljom, ov svetak je papa Pius X kasnije odrinuo na septembar.

Gradišćanski Hrvati nazivaju nedilju pred Vazmi po raslini, ku daju na ta dan blagosloviti, znači po macicam. Ov običaj se je stopr razvio po 10. stoljeću. U većini govorov se ova nedilja zove Macic- na nedilja. Tvorba pridjeva more po seli varirati: U Koljnofu je Vulić na primjer zapisala Maciceva nedilja, u Rasporku i Otavi Macicova nedilja, a u Bijelom Selu Macica nedilja. U Bandolu je Vulić zapisala Majcova nedilja i u Hrvatskom Cikljinu Macična nedilja. U Devinskom Novom Selu i u Hrvatskom Grobu se i čuje Kvetna nedila po slovačkom uzoru. Ime Kvitna nedilja je Alojz Jembrih spomenuo za Frelištof. Vulić natukne, da je u Devinskom Novom Selu ali isto zapisala hrvatsko ime Cvićnica, a i slavist Tornow je u Bandolu zapisao Cvitna nedilja.

Veliki tajedan

Zbog velike važnosti Velikoga tajedna u Crikvi su se dani nazvali velikim. Uz Veliki tajedan, se i zadnji tri dani pred Vazmom zovu Veliki četvrtak, petak i subota. U neki seli je i srijeda dostala posebno ime. Tako je Vulić u Bandolu zapisala Velika srida i u Čunovu kot i u Prisiki Mlična srieda, jer se još ne posti. U Devinskom Novom Selu kot i u Hrvatskom Grobu se pod uticajem slovačkoga imena veli Zeleni četvrtak i Bijela subota, a to uvijek zbog farbe jilišev. Bijela subota se odnosi na mličnu hranu, ka se blagoslovi odnosno na bijelu pratež, ku dici oblaču, ka ćedu se vrijeda krstiti. U drugi seli se bijela farba onda more najti za ime nedilje po Vazmu, ka nosi ime Bijela nedilja. A i Velika subota je na primjer u Undi i u Longitolju dostala ime po večernjom svečevanju Goristanja. Tako se u Longitolju jur za cijelu subotu veli Goristanje i u Undi Guoristajanje.