Prepleteni jeziki
Jeziki, ki su prošireni na gradišćanskom govornom području utiču jedan na drugoga. Psiholingvistička istraživanja velu, „dass die Sprachen im Gehirn eng miteinander vernetzt sind und dass, wenn die eine Sprache aktiv ist, die andere nicht völlig ausgeschaltet werden kann“ (Riehl 2009: 56). Većinom je tako da si slabiji jezik posudjuje elemente iz dominantnoga jezika (prisp. ibid.: 19).
Jeziki u kontaktu:
Ki je ugrožen?
Kad su jeziki med sobom u kontaktu i kad se govornik jednoga jezika uči drugi jezik, se jeziki počnu mišati, i u pogledu na gramatička pravila i u pogledu na riči obadvih involviranih jezikov. Ali jači jezik se svenek probije. Osebito jezik, ki je po broju, proširenosti i statusu slabiji, počne nazadovati.
Asimetrična dvojezičnost
Lingvistica Carmel O`Shannessy veli, da se u atmosferi, u koj se jeziki dodiruju, razvija asimetrična dvojezičnost, ka škodi slabijemu jeziku (prisp. O’Shannessy 2011: 95). Mit je misliti da svaki bilingualac obadva jezike zna glajno dobro, da je njegova dvojezičnost izbalansirana. Većina bilingualcev svoje jezike hasnuje za ražlične potriboće i funkcije. Na poslu Gradišćanski Hrvat obično ne more hasnovati svoj jezik. Još i u crikvi je gradišćanskohrvatski jezik počeo masivno nazadovati, ar se i ovde naglašava dvojezičnost. Ako nas doma gdo pohodi, ki ne govori gradišćanskohrvatski, prelazimo na nimški jezik. Ova dvojezičnost nije izbalansirana, nego asimetrična i tipična za gradišćanskohrvatsku zajednicu. Asimetričnost ukazuje na to, da jedan jezik dominira nad drugim. I tako govorniki gradišćanskohrvatskoga jezika rapidno zgubljaju svoje jezično znanje. Gradišćanskohrvatski jezik moru hasnovati samo u privatnosti, ako uopće. Prem jezičnih prav gradišćanskohrvatski jezik u javni prestižni domena nije ni prihvaćen, a ni priznat. S jedne strani nimški jezik sa svojom štabilnom nadmoću prekriva gradišćanskohrvatski, a s druge strani gradišćanskohrvatskomu jeziku falu izgradjene terminologije za stručna područja. U ti područji gradišćanskohrvatski jezik s nimškim ne more konkurirati. Ako bi komu kanili objasniti eksponencijalne funkcije na gradišćanskohrvatskom jeziku, ćedu nam sfaliti riči. Ako bi kanili študirati austrijansko pravo ili medicinu, bi morali prvo kreirati riči za odredjene sadržaje i predodžbe.
Dvojezičnost je važna
Zato pripadniki gradišćanskohrvatske jezične zajednice moraju biti dvojezični, ar bi bili socijalno zapostavljeni i diskriminirani. Bili bi isključeni iz društveno važnih i reprezentativnih domenov kot je to izobrazba, gospodarstvo ili uprava. S druge strani kompletna dvojezičnost gradišćanskohrvatske jezične zajednice nije motivacija za nimške govornike, da bi se naučili gradišćanskohrvatski. Nimški jezik je komotna lingua franca, ka služi za optimalnu komunikaciju.
Agnjica Csenar-Schuster