13. i 14. novembra je Ured za narodnu grupu Zemlje Koruške pozvao na dvodnevnu konferenciju o manjina i manjinski mediji.
CELOVEC – Ča su poteškoće manjinskih medijev i kako se manjine zrcalu u izvješćavanju većinskih medijev to su bila glavna pitanja na Europskom kongresu narodnih grup. Prvi govorač u Konzerthausu u Celovcu je bio Markus Matschek, namješćenik direktora ureda zemaljske vlade. Za njim govorili su Daniela Kraus, generalna tajnica Concordije, Günther Rautz od MIDAS-a, južnotirolski zemaljski poglavar Arno Kompatscher putem videja i koruški zemaljski poglavar Peter Kaiser, ki je otvorio ov 34. kongres.
U pozvanom predavanju, ko je preštala Daniela Kraus, (keynote) je Matthias Karmasin govorio o socijalni mediji kao izazov za izvješćavanje o manjina. On je u kratki crta opisao negativne strani socijalnih medijev, ki nošeni od poduzećev, ciljaju na rentabilnost kroz prodaju podatkov. Ipak zimlje većina 18-24-ljetnih svoje informacije iz ovoga izvora.
Algoritmi iz toga nikako nisu neutralni, ča čini socijalne medije izazovom za kvalitetan žurnalizam. Karmasin je ustanovio: Važno je držati kritičku distancu i je u vezi s tim istaknuo razliku med žurnalizmom i javnimi odnosi (PR).
(Ne)vidljiva većjezičnost?
Prvi okrugli stol je pozvao zastupnike manjinskih medijev na podij. Glavna urednica crikvenih novin Nedjelja Mateja Rihter predstavljala je svoje novine, peljač Slovenske redakcije Marijan Velik crtao je povijest 35-ljetne emisije Dobar dan, Koroška, južnotirolski žurnalist Wolfgang Mayr predstavio je situaciju u Južnom Tirolu na primjeru RAI-a, Konstantin Vlašić je predstavio u grubni crta djelovanje Novoga glasa, a Beatrice Ungar govorila je o nimški novina u Rumunjskoj.
Osebujno Vlašić je kritički napao javno-pravne institucije: „Svi, ki govoru gradišćanskohrvatski su ORF-u jur koč dali intervju ili ga odbili“ i se je pitao zač većjezični formati nisu mogući. Za njega je realnost većjezična. Nadalje je rekao o nepostojećem pandanu u Gradišću: „Zemlja si vjerojatno misli, ako se ne pominamo o problemi, onda ih i nije.“
Na Vlašićevu kritiku, zač manjinske redakcije ORF-a nisu na socijalni mediji, odgovorio je Velik na samom koncu panela, da za to nije dost personala.
Većinsko društvo prez manjin?
Druga diskusija je združila osobe iz većinskih medijev. Peljačica manjinske redakcije ORF-a Clara Akinyosoye govorila je i o tom, da i ORF premalo djela na vidljivosti. Slobodni žurnalist Christoph Franceschini govorio je o monopoli u južnotirolskom medijskom svitu, Oliver Stajić-Fidler od Standarda preporučila je, da se 2024. ljeta već ne misli u niša, a Thomas Čik od Kleine Zeitung pogledao je u prošlost ovih novin i na ulogu u predstavljanju slovenske narodne grupe.
U vezi s kongresom su pod znatnim uticajem Sabine Zwitter-Grilc bile priredjene djelaonice za osobe, ki djelaju u manjinski mediji. U nji je sudjelovao Vlašić kot i cijeli urednički team Hrvatskih novin.
Tereza Grandić