Glazbena kritičarka nas ovom prilikom podsjeća i na to da je Lisztov koncert u Zagrebu bio takaj i politikum. Zdenka Weber: „U ovom ljetu glazbeni svit obilježava dvi obljetnice skladatelja čiji opus nisu samo znatno obogatili europsku glazbu nego su i doprinesli nje razvoju u smiru utemeljenja novih oblikov i novoosvojenih slobod glazbenoga jezika. Ugarskoga skladatelja Franza Liszta (Ferencz Liszt Doborján, Rajnof, Raiding, danas u Austriji, * 22. oktobra 1811. - † Bayreuth, 31. julija 1886.), koga se spominjamo u prigodi 200.

ŽELJEZNO — 2011. stoji u znaku kompozitora i pijanista F. Liszta, ki se je rodio pred 200 ljeti u malom selu sridnjega Gradišća Rajnof (Raiding), kade je njegov otac bio upravitelj kneza Esterházyja. Da bi se to vridno svečevalo Zemaljska vlada skupa s društvom Kultur-Service Burgenland je izdjelala plan za mnoge koncerte i izložbe na različni mjesti. 16. marca su otvorili izložbu u Zemaljskom muzeju u Željeznu.

Nikoleta Gati, član Hrvatskoga kulturnoga društva Veseli Gradišćanci iz Unde je dobila zlatnu kvalifikaciju u narodnom pjevanju u okviru Smotre folklora u Kisegu, Željezna županija, Ugarska.

Amorette se zove zbor mladih divojak iz Dubrovnika, ki je gostovao petak, 11. marca u Beču a subotu i nedilju u Gradišću. Petak su ove mlade jačkarice nastupile u Uredskom domu 4. bečkoga kotara, subotu u crikvi u Šuševu a nedilju je ovih 25 jačkaric oblikovalo mašu u crikvi u Dolnjoj Pulji. Profesorica hrvatskoga jezika na Panonskoj gimnaziji u Gornjoj Pulji, Gizela Čenar je pozvala ov zbor, ki je predstavio vjerske i narodne jačke na hrvatskom, talijanskom, latinskom i engleskom jeziku.

Ljeto Franza (Ferenca) Liszta: u povodu dvistote obljetnice rodjenja glazbenoga velikana bit će održan cijeli red manifestacijov. Povodom ove obljetnice donosit ćemo još poneki leksikografski tekst o njemu:

Liszt, Franz ugarski pijanist i kompozitor; rodjen 22. X. 1811. u Rajnofu (Raiding/Doborján), umro 31. VII. 1886. u Bayreuthu.

ZAGREB — Od Šestina na zapadu do Čučerja na istoku „med bregi zeleni“ smjestila su se stara naselja Šestine, Gračani, Remete, Bukovac, Markuševec i Čučerje — danas uključena u četvrti užega područja grada Zagreba. Čuvari i promicatelji bogatoga folklornoga nasljedja kao i narodnoga stvaralaštva okupljaju se u društvi s dugom i bogatom tradicijom: u Hkpd „Bosiljak“ Čučerje i Hspd „Sljeme“ Šestine od 1896., u Hspd „Podgorac“  Gračani od 1907., u Hkud „Prigorec“ Markuševec od 1923., u Kud „Frankopan- Remete“ i Kud „Bukovac“ od 1920., u Fis „Remete“ od 1995.

U ovi dani su bili u Beču na pohodu folklornomu ansamblu Kolo-Slavuj Zorica Vitez (direktorica Smotre folklora u Zagrebu) i etnolog i koreograf Vido Bagur da službeno pozovu Kolo-Slavuj na ljetošnju, 45. po redu Smotru od 20. do 24. julija. Kolo-Slavuj će predstaviti koreografiju iz Morave, jer su Moravski Hrvati jedno težišće ljetošnje Smotre folklora.

Liszt u Hrvatskoj

Zanimljivo je da je jednom prilikom pohodio i Hrvatsku. Liszt je održao koncert u Zagrebu 1864. ljeta, a tom prilikom je pohodio i Ferdu Livadića u njegovu domu u Samoboru, ki je u to vrime bio glazbeni centar preporodne Hrvatske. (…)
Slavljenju velike obljetnice pridružit će se i hrvatski pijanist svitskoga ugleda Ivo Pogorelić, ki će 12. marca nastupiti u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu s djeli Franza Liszta »Mefisto valcer, br. 1, S. 514« i »Sonatu u h-molu, S. 178«.

Kršćanska kulturna sveza i Narodni svet koruških Slovencev od ljeta 1979. nadalje podiljuju »Tischlerovu nagradu« zaslužnim kulturnim i političkim djelatnikom za izvanredne zasluge za narodnu grupu na različni područji. To najviše koruškoslovensko odlikovanje je dostao ime po dr. Jošku Tischleru, ki je bio svestransko angažiran kao školnik, kulturni djelač i političar i koga nazivaju takaj i ocem Slovenske gimnazije u Celovcu (Klagenfurt).

U petak, 4. februara su u velikoj koncertnoj dvorani Hrvatskoga narodnoga kazališća Varaždin održali 18. po redu »Sjajni bal grada Varaždina«. Kako je naglasila dugoljetna glavna organizatorica ovoga bala, gdja Ingeborg Jurić, ujedno i predsjednica Hrvatsko-austrijske kulturne zajednice Varaždin, bal se je održao u znaku Gioacchina Antonija Rossinija. Stigli su gosti i iz Beča i Velikoga Borištofa.