Identitet bunjevačkih Hrva­tov u Vojvodini izrazito je jak, a razdvajanje na Bunjevce Hr­vate i ne-Hrvate pridoneslo je jačanju hrvatskoga identiteta. Bunjevački Hrvati upra­vo elemente kulturnoga na­sljedja izdvajaju kao prepo­znatljive markere identiteta.

Koljno­fsko hrvatsko društvo na čelu s Ingritkom Klemen­čić je bilo organizator i 43. Hrvatskoga bala — prlje koč duga ljeta u Šopronu a sada jur nekoliko ljet dugo u Koljnofu, u restoranu Tercia. Ov bal u subotu, 12. januara otvorilo je Folklorno društvo Koljnof s koreografijom „B­i­zovac“. Predsjednik Koljnof­skoga hrvatskoga društva i na­čelnik sela Franjo Grubić je pozdravio goste. Nazočnim se je obratio i Mladen Andr­lić, veleposlanik RH u Ma­djarskoj. Za zabavu je svira­la grupa Pinka Band iz Pet­rovoga Sela. Na bogatoj tom­boli su oni, ki su kupili srićke, mogli dobiti jednotajedni bo­ravak u Panzionu Croatia u Starigradu i vik­end u Hotelu Riviéra u Dra­m­lju. I ovo lje­to je Krešo Matašin iz Vukovine darovao pršut a naj­bli­že je njegovu težinu šacao i pogodio Franjo Pajrić st.

Očito se je u manjinskom a posebno i u hrvatskom novinstvu pripravljaju temeljite i dalekosežne pro­mje­ne. Čim već sami u tom sudjelujemo, ali pred svim i odlučimo, tim bliže ćemo doj­ti tomu, ča zaista kanimo — u prvom redu i tomu ča nam je potribno. S pogledom na novi Zakon o mediji, uklj­u­či­vši naravno i manjinske na­rodnosne medije, a tim i tiskanice mora ovisiti najprvo o nami sami kako i ča će biti u budućnosti. Pri tom ćedu svi u dojdući tajedni i miseci mo­rati čim točnije pojasniti, ka­­ko predvidjaju nastaviti i je­zično i sadržajno i po op­se­gu i koliko snage kanimo i mo­ra­mo uložiti u naše novi­n­stvo.