Umro je hrvatski pjesnik Anton Slavić

U Nimškoj je umro dugoljet­ni farnik Fileža i Mjenova Anton Slavić u starosti od 85 ljet. Svoju mirovini je prebavio u staračkom domu u Nim­škoj u blizini Kölna. Slavić je rodjen 10. junija 1934. lje­ta u Plajgori u Ugarskoj. Po školovanju u Juri, Pešti i na Pedagoškoj visokoj školi u Pečuhu je 1956. ljeta pobig­nuo u Austriju. Išao je da­lje u Nimšku.

KÖLN — Anton Slavić je u  Bonnu je studi­rao slavistiku, a kašnje teologiju. Djelao je u Kölnu, Le­ve­rkusenu i Langen­feldu a 18 ljet dugo je bio i dušobri­žnik hrvatskih gastar­baj­te­rov. 12 ljet dugo je bio farnik u File­žu. U 1965. ljetu u Köl­nu zaredjen za duhovnika. Od 1971. lje­ta je uz nimško dušobrižničtvo pre­uzeo i skrb za hrvat­ske gastar­bajtere. Slavić je pak 1989. lje­ta nastao farnik Fileža, a od 1993. ljeta početo i Mjenova. Na tom mjes­tu je ostao do kra­ja 2001. A. Slavić je 2015. ljeta u Köl­nu svečevao svoju zla­tu mašu.

Predstavljanje knjige »Glazbe prije svega«

Knjiga »Glazbe prije sve­ga« hrvatske muzikologinje i u­mirovljen diplomatkinje dr. sc. Zde­nke Weber netom ob­ja­vljena u nakladi Hkz Hrvatskoga slova predstavljena je pandiljak, 1. julija u Hrvatskom slovu u Zagrebu. Na poziv Znanstvenoga insti­tuta gradišćanskih Hrvatov  i Hrvatskoga kulturnoga dru­štva Trajštof dr. Zdenka We­ber je držala predavanje u S­ocijalnom cen­tru u Trajšto­fu u Gradišću „Claude Debussy i hrvat­ska glazba“; srijedu, 26. junija navečer.

O oživljavanju moliškohrvatskoga identiteta

Prvi susret Marte Račić s moliškimi Hrvati bila je izložba »Zlatna nit« 1980-ih u Zagrebu. Povezala ih je rič, ka je srž identiteta moliških Hrvatov rič kom, kako je re­kao moliški Hrvat Gabriele Blažeta oni zidaju — sebe i svoju priču. Izvezla je Mar­ta Račić, onimi zlatnimi nīti protkanu, jedinstvenu priču o putovanju, prilagodbi, oč­u­vanju identiteta i — pisanju.

Ugarska: cijeli orsag pred Trianonom — Madjarska: ostatak i današnja je država

Petar TyranTako često, gustokrat ne gledam na Facebook, ne kad me ne bi zanimalo, ali zato mi jednostavno fali vrime. No, ponekad me pak negdo upozorava, da je ovo ili ono bilo na fejsu. Onda pak odlučim, ću li tomu po­svetiti neki čas ili ne. Tako su me i upozorili na to da se na fejsu očigledno redovito jav­lja Mata Dorkac Prisičan. Mogao bi biti epigon ili na­sljednik nekadašnjih Cyberkrowodn ki su se redovito i ponekad i jako duhovito jav­ljali iz Frakanave i okolice. No Prisika nije tako daleko. O Cyberkrowodn je studen­tica Aleksandra Ščukanec iz Zagreba pisala još i vrlo opa­že­nu disertaciju ka je pak i objavljena u knjigi. Od onda odredjen broj neupućenih u Hrvatskoj zaista da je ov um­jetni jezik Cyberkrowdn, tzv. „cyberkrobotisch“ zaista i jezik (odredjenoga sloja) hr­vat­ske mladine u (sridnjem) Gradišću.

Savjetniki na prijemu u Kancelarstvu

Zastupniki Savjetov svih šest autohtonih narodnih grup u Austriji su bili pozvani petak, 14. junija na prijem kod ministra za Europsku uniju, umjetnost, kulturu i medije Alexandera Schallenberga u Saveznom kancelarstvu.

BEČ — Pri ovom prvom upo­znavanju ministra Schallenber­ga i njegovih najužih suradnikov neki zastupniki iz šest autohtonih narodnih grup u Au­striji su deponirali najbitnija svoja potribovanja. Kako je po ovom sastanku u prostorija Sa­veznoga kancelarstva u Beču rekao predsjednik Savjeta, N­a­rodnosnoga vijeća za hrvatsku narodnu grupu, Martin Ivan­čić je sadašnji ministar Alexander Schallenberg jur bio uvezan kao šef sekcije u pitanja naro­d­nih grup. Tako da je bilo laglje ga uputiti u aktualna pitanja i da mu se nije moralo sve od po­četka novo predstaviti.

Miro Piplica već neće peljati Austrijsko-hrvatsku zajednicu za kulturu i šport u Beču

U nedilju, 23. junija u Beču održali su izbornu sjednicu Austrijsko-hrvatske zajednice za kulturu i sport (Ahz) na ki se po punih 13 ljet za novi dvogodišnji mandat ne­će kandidirati dosadašnji predsjednik Miroslav Piplica. 

BEČ — U pozivu za novu iz­bornu sjednicu Piplica je napisao kako se neće kandidirati za mjesto predsjednika „naj­brojnije i najorganiziranije za­jednice Hrvata u svijetu“ tr ka­ko se nada da će mjesto pred­sjednika „preuzeti negdo gdo će nastaviti s uspješnim pelja­njem bečke Zajednice“.