Brandstetter, kegljaš SKC Maloga Borištofa je zemaljski prvak

Na različni gradišćanski kegljišći je stalo od 5. do 9. januara zemaljsko prvenstvo kegljašev i kegljašic kod pojedincev na programu. Dokle su se žene naticale u južnogradišćanskom Solunku je bilo kegljišće krčme Janić u Malom Borištofu mjesto naticanja muži.
SOLUNAK/MALI BORIŠTOF — Kod žen Loan Baumgartner od Dkv-a Solunka iskoristila je prednost kegljati na domaćem keglišću i je dobila s 551 kegljom, jednim kegljom pred kegljašicom Pečve, Terezom Hartinger.

Tagovi: 

Askö Stinjaki su se morali zadovoljiti titulom viceprvaka Mastersa

Subotu, 15. januara 2011. su se odigrale finalne igre Mastersa Gns-a u bortanskoj Inform-dvorani. Od gradišćanskohrvatski klubi su bili kvalificirani Askö Stinjaki, SV Nova Gora i SC/Esv Pandrof. Stinjaki, branitelji titule su ponovo došli u finale, kade im je stao nasuprot isti protivnik kao i prošlo ljeto, SC Matrštof/ amateri.

Tagovi: 

Hrvatski Jandrof u središću pažnje novoga biškupa Egidija Živkovića

Novi dijecezanski biškup Željezna dr. Egidije Živković je 7. novembra takorekuć „službeno“ pohodio Hrvatski Jandrof u Slovačkoj i je tom prilikom blagoslovio novi križ na cimitoru, Dom ufanja u crikvenom parku a je služio i svetačnu sv. mašu na hrvatskom jeziku u koncelebraciji s mjesnim farnikom Jozefom Krupom i farnikom u Gijeci mr. Jončijem Karallom. Tim je biškup Živković jasno pokazao da se u svojoj natpastirskoj funkciji sada i kao biškup želji pobrinuti i za Hrvate u Slovačkoj.

Hrvatski bal u Trajštofu

S Hrvatskim balom u Trajštofu je otvorena i hrvatska bal-sezona. Hrvatsko kulturno društvo je po staroj tradiciji 5. januara održalo svoj hrvatski bal u sjevernom Gradišću i tim otvorilo sezonu hrvatskih balov. Već od 400 gostov je na predvečer Trih kraljev došlo u Wilhelminenhof u Trajštof. Politička poruka bala je bila, da triba hitno nešto poduzeti u korist izumirajućih vrsti živin a tim i ugroženih jezikov.

Tagovi: 

Kako nositi šale i rupce i ulipšati si look?

Prlje su rupci i šali bili nešto za starje žene. Ali danas oni doživljavaju svoj procvat i perfekcioniraju svaki look. Oni glavu čuvaju od zime, a frizuru od vjetra. Pouzdan su aksesoar, ako se zna, kako hasnovati je.

Ali o tom kasnije. Prvo ćemo malo pogledati u povijest.


Jur u starom Rimu je bio poznat sudarij, s kim su si Rimljani trli pot s obraza. Latinska rič „sudarium“ je rubac. Glasovit je sudarij svete Veronike, s kim je ona Jezušu otrla pot s obraza i na kom je ostao Jezušev lik. Na sliki vidimo Sudarij svete Veronike talijanskoga baroknoga slikara Domenica Fettija.

Tagovi: 

Seosko prvenstvo u skijanju općine Pinkovac

PINKOVAC — Općina Pinkovac priredjuje jur od 1997. ljeta općinsko skijanje. Ovoljetno 14. naticanje je pokazalo po riči zemaljskoga zastupnika i načelnika Pinkovca Lea Radakovića, da je skupno skijanje dobro i važno za skupadržanje i da se sve generacije družu, od mladine do seniorov. Općinsko prvenstvo u skijanju organizira općina Pinkovac, a priredbu podupiraju s vožnjom i pasoši za skijanje financijelno poduzeća, ka djelaju u općini.
Prvih deset ljet da su bili svenek u Alplu u Štajerskoj, ali zadnja ljeta se minja mjesto naticanja svako ljeto.

Tagovi: 

Božićni koncert Top-a u Pinkovcu

PINKOVAC — Što bi bilo božićno vrime bez koncerta u pinkovskoj crikvi? Već od 20 ljet dugo Tamburaški orkestar i zbor Pinkovac (Top) jur gaji ovu tradiciju i brojnim slušateljem polipša svetačno vrime oko Božića. Predsjednik Top-a, mr. Vili Jandrišić je i ovo ljeto opet mogao pozdraviti već od 500 gostov, ki su jur bili znatiželjni na novi program koga je ovput uvježbao prof. Boris Novak. On je jur u prošlom ljetu debitirao kao dirigent a ovo ljeto je bio odgovoran i za izbor i aranžmane. Našao je s odborom društva dobar „miks“ novih i starih božičnih jačak iz cijeloga svita a naravno u prvom redu iz domaćih krajev.

Nastavak hrvatskih balov u Novom Selu, Šopronu i Borištofu

NOVO SELO — Hrvatski bal u ovom selu na sjeveru Gradišća polako postaje tradicija iako je najmladji u redu brojnih balov s hrvatskim geslom i hrvatskom natuknicom. Pri tom triba na svaki način istankuti hrabrost Branka Kornfeinda i njegovoga tīma okolo Hatskoga kola — a uspjeh im dava pravo, da hrvatstvo još živi i u ovom kraju Gradišća a da pred svim i ovde triba poduzeti brojne mjere za očuvanje jezika i kulture a tim i identiteta.

Tagovi: