ŽENEVA — Kina je u pandiljak, 13. augusta žestoko demantirala da drži u zatočeničtvu milijun etničkih Ujgurov i branila je svoju sigurnosnu politiku borbe protiv ekstremizma i terorizma. Pred Odborom za ljudska prava UN u Ženevi, kineski dužnosnik Ma Youqing je jamčio da niti jedna etnička skupina, kao ni jedna vjera nisu na udaru.
Iako smo jur dugo prik polovice kalendarskoga ljeta ipak smo sada usred ljetnih praznikov ča subjektivno znači da smo u polovici ljeta. Ovo je za mnoge od nas i prilika da razmišljamo, smo li sve obavili ča smo predvidjali u prvoj polovici ljeta, ča smo kanili upraviti još pred ljetom, pred odmorom. Još nam se čini da imamo dugu drugu polovicu ljeta pred nami. Ali nije tako, da po odmoru ljeto jur divovskimi koraki ide prema kraju i da dojdemo u postodmorni stres — kao pandan predmorskomu stresu, jer smo još kanili ovo i ono urediti, nabaviti i obavezno realizirati. A najednoč je ljeto ovde a sa časom odmora i praznikov najednoč sve nekako stane, već ne ide dalje kako smo mislili da bi još morali, da bi još friško sve upravili ča smo predvidjali.
Četira puna ljeta po velikoj migrantskoj krizi tijekom ke se je na europske obale iskrcalo već od milijun ljudi, migranti se kreću novom balkanskom rutom i to prik BiH.
SARAJEVO/BEČ — Bižeći pred boji i siromaštvom na Bližnjem Istoku, u Aziji i Afriki, stotine tisuće ljudi krenulo je 2015. i 2016. ljeta u Europu tzv. balkanskom rutom sjeverozapadno od Grčke. Ruta je zatvorena u marcu 2016. ljeta, a sve donedavno rijetki migranti izbigavali su putovanje prik planina Bosne i Hercegovine. Radje su birali rutu prik Srbije na koj su morali izbići hrvatske i madjarske vlasti kako bi stigli do željenih destinacijov u EU-u.
Vrlo je zanimljivo gdo u momentu dava krivicu daje problem migracije, imigrantov (useljenikov) i emigrantov (iseljenikov) kao i biguncev i izbiglic. Na jednu stranu se medijam dava krivica, da nedostojno napuhuju temu „migranti“ i tim stvaraju i radjaju strah med ljudi širom Europe. Mediji argumentiraju tim, da stalno izvješćavaju o tom ča političari zapravo svih političkih svitonazorov neprestano glasu i širu, naime da je „migracija“ narasla u najveći problem Europe ali pred svim i Europske unije. Uprav u ovu diskusiju „ki je koga rodio“ se je koncem prošloga tajedna javio zemaljski poglavar Gradišća Hans Niessl (SP) šef črljeno-plave vlade u Zemlji. Predbaciva vladajućoj črno-plavoj koaliciji da čini premalo da bi prepričili „migraciju“, to je seljenje ljudi pretežno iz siromaških azijskih i afričkih zemalj. Vrlo jasno je Niessl kritizirao, da Europska unija samo malo odosno ništ ne čini, da bi čuvala vanjsku granicu EU, dakle schengensku granicu unutar Europe. Pri tom je glasno pokazao na to, da je Gradišće u prošlosti pokazalo i dokazalo, kako se more čuvati vanjska granica EU, naime pred pristupom Madjarske i Slovenije kao i Slovačke Europskoj uniji: pojačnom carinom i saveznom vojskom uz granicu.
Znali smo zapravo — jedni točnije, drugi s uvjerenjem, da uvijek ima ufanja — da je Oliver pregazio prag svojega aktivnoga i nevjerojatno uspješnoga života kao pjevač i interpretator nekih od najboljih hrvatskih jačak ikada. Ča je bilo, ča je i ča će biti nadalje posebnoga na tom človiku, ki je pred 71 ljetom rodjen u premiloj, prelipoj od Boga danoj Veloj Luki na jednom od najlipših otokov na hrvatskom Jadranu, na Korčuli?
Ste jur kada čuli rič networking? Prlje smo za networking govorili, da išćemo poznanstva. I networking je iskanje poznancev, ali s dodatkom da od ljudi, ke upoznamo, imamo hasni. I tako je rekao dobitnik dvih Nobelovih nagradov, Linus Pauling, da njegov uspjeh bazira na njegovi mnogovrsni kontakti, a stoprv zatim na njegovom znanju i srići. Moramo biti iskreni: Networking je potriban svim! Socijalni kontakti imaju veliku moć. Od ljudi — ako smo naletili na prave — moremo čuti, kade je raspisano ko djelatno mjesto, kakov je ki šef, koliko se plaća za ovo ili ono djelo. Networking nam proširuje horicont i otvara nove perspektive. Moremo se učiti od koga, ki je morebit jur koracao putem, kim kanimo krenuti mi. Zač si ada ne bi poslušali tudja iskustva, da bi si prišporili vrimena i krivo postupanje? Networking nam pruža šansu, da u pravom hipcu naletimo na prave ljude, da bi mogli realizirati vlašće ideje.
Svaki, ki spi u istoj sobi s človikom, ki hrče, će posvidočiti da se hrkanje ne da ignorirati. Komu gdo cijelu noć „pili“ u uho, on se jutro stane iz stelje trudan. Mnogi hižniki su se zbog toga jur svadili! Da nam se to ne stane, moramo u našu spavaću sobu upeljati tišinu.
