Kako prezimiti biljke
uto, 19/11/2024 - 11:52Prve niske temperature nagrižu biljke, ako nisu dobro čuvane. Nekoliko idejov, kako čuvati biljke od mrzline.
Prve niske temperature nagrižu biljke, ako nisu dobro čuvane. Nekoliko idejov, kako čuvati biljke od mrzline.
Tamburica Celindof je prošli vikend pozvala na svoj tradicionalni koncert. Večernju priredbu su ljetos posvetili muziki iz cijeloga svita.
Savez Hrvatov u Madjarskoj i Hrvatska državna samouprava pozvali su subotu, 9. novembra na takozvani Dan Hrvatov. Ljetošnje izdanje u Sambotelu stalo je u znaku gradišćanskih Hrvatov.
8. novembra su Johanna Sebauer, Konstantin Vlašić i Lena Kolter prezentirali literarne tekste uz muziku u okviru programa Literakuga.
8. novembra na jutro je novi predsjednik Nacionalnoga vijeća pokušavao položiti vijenac pred spomenik žrtvam holocausta na bečkom Judenplatzu. Židovsko visokoškolarstvo je to človičjim lancem prepričilo i izjavilo, da ljudi, ki se ne moru uvjerljivo distancirati od nacionalsocijalizma, ne smu sudjelovati na spominjanju. Rosenkranz se koncem konca nije mogao „spomenuti” i je izjavio, da se je „predao nasilju”. To nasilje je bio lanac mladih ljudi, ki otvorenoga pripadnika junačke korporacije nisu pustili do velikoga spomenika. Ministrica za ustavu Karoline Edtstadler je onda izjavila, da postoji pravoda sloboda mišljenja, ali da joj je žao zbog sve veće polarizacije. Sad se mora reći, Rosenkranz je mogao očekivati protestnu akciju, ipak je bilo tako, da je Izraelitska vjerska zajednica jur unajpr odbila njegovu nazočnost na oficijelnoj priredbi. Ako se političarke i političari, ki zastupaju radikalne pozicije, u ovom slučaju desničarske, zdižu u „neutralne” pozicije, u ovom slučaju predsjedničtva Nacionalnoga vijeća, onda se nigdor ne smi čuditi polarizaciji.
Austrijsko društvo za slavistiku potribuje u otvorenom pismu osiguranje znanstvenoga narašćaja za gradišćanskohrvatski jezik i kulturu.
Prošlu srijedu su organizatori na čelu s Petrom Tyranom pozvali poštovatelje, suradnike, suputnike i zastupnike hrvatskih društav iz četirih zemalj u Hrvatski centar, da se spomenu na kulturnoga aktivista Demetra Karalla.
Vjerojatno ne postoji čuda osob, ki ovoga povjesničara i znanstvenika još nisu koč čuli predavati ili da si ne bi bili pročitali kakov njegov tekst. U pogledu na njegovu starost kani znatno smanjiti svoje predavačko djelovanje.