Dvodnevnim simpozijom se je MUK spomenuo doseljivanja Hrvatov u Novo Selo. Uz brojna predavanja je bilo peljanje kroz selo kot i kulturni program i naravno kulinarij dio ove velike i dobro poiskane priredbe.

NOVO SELO – U Novom Selu je Društvo za muzej i kulturu (MUK) priredilo dvodnevni simpozij povodom 450 ljet Hrvati u Novom Selu o kulturi i jeziku u Novom Selu i na Hati uglavnom.

Petak u tri otvorili su Petar Tyran, organizator dvodnevnoga simpozija i Martin Miletić, predsjednik Društva za muzej i kulturu uz brojnu nazočnost simpozij. Kot je povidao Tyran se ov broj nasloni na zapisani slučaj u dokumentu.

U onom se Cundrofci tužu grofu Harrachu, da su Novoseoci orali na njevi lapti. More se ada pretpostaviti, da su Hrvati jur duglje vrime bili na Hati.

Simpozij je bio predvidjen za 2021. ljeto. Odluka za organizaciju ovakovoga simpozija pala je kratko pred koronapandemijom.

Šest predavanj na prvi dan simpozija

2021. ljeta nije bilo moguće održati simpozij na licu mjesta. Mjesto toga su počeli sa serijom online predavanj. Prošli petak je onda koncem konca bilo tako daleko. U 15:00 otvorio je Nikola Benčić sa svojim opširnim referatom o doseljenju Hrvatov u Novo Selo simpozij. Priredba se je održala u Novoseoskoj dvorani. Svi priredjeni stolci su bili puni, ada je došlo prik 50 ljudi na predavanja. Petak je bilo šest predavanj predvidjeno. Alojz Jembrih je morao otpovidati i poslao podloge, ke je Petar Tyran preštao publiki.

Kot drugi referent je nastupio Radoslav Janković iz susjedskoga Hrvatskoga Jandrofa. On se jur ljeta dugo bavi s narodnimi jačkami. Pri istraživanju jačak je naišao na različna mjesta zapisivanja, ka još nisu bila vidljiva na karti. Uz ogromni Jandrofski jačkar je Janković mogao prezentirati svoju novu kartu o bivši Hrvatski seli. Osebujno u Dolnjoj Austriji, Moravi i u današnjoj Slovačkoj je otkrio bezbroj bivših sel s hrvatskimi stanovniki. Pohodniki priredbe su ovu kartu kot i druge knjige mogli nabaviti na štandu.

Filip Tyran se je u svojem diplomskom djelu bavio vokalnom muzikom na Hati. Proširio je to istraživanje s uredjenjem knjige „Narodni plesni običaji gradišćanskih Hrvata“. U predavanju je prezentirao istraživanja dr. Ivančana na Hati i je povidao o varijanta jačkov.

Povjesničar Herbert Brettl je publiku onda uvodio u čisto drugu temu, naime povidao je o marofi. Prvo je razložio osnovno potribno znanje o marofi. Onda je predstavio marofe na novoseoskom hataru, ki danas većim dijelom već ne postoju.

Čunovac Jive Maász završio je prvi dan simpozija. On jur nekoliko ljet sabira (hrvatske) molitvenike u Čunovu i ima u medjuvrimenu jur veliku zbirku. Zač je počeo sabirati, kako je je našao i kako su ljudi koristili molitvenike, to sve je povidao petak navečer u Novom Selu.

Subota počela s predavanji

Drugi dan simpozija povodom 450 ljet Hrvati u Novom Selu je uz dobru posječenost nastavio u subotu, 22. oktobra dopodne i to s četiri referati.

Počeo je referatom povjesničara književnosti Nikole Benčića „Jezična reforma (Matijaš Laab, ki je pod svojim imenom izdao »Katekizmuš«)“.

Slavist i emeritirani v.r. profesor na Bečkoj slavistiki Georg Holzer je predavao o „Koledanju u Novom Selu i drugi hrvatski seli Gradišća“. Obadva znanstveni referati su, naravno, bili usko vezani uz Novo Selo, jer rodjeni Bizonjac Matijaš Laab (1746.-1823.) je u ovom selu bio dugoljetni farnik – a Holzerovo predavanje je bilo direktno vezano uz ovo selo.

Na vrlo veliko zanimanje je pravoda naišlo i predavanje povjesničara i direktora Dokumentacijskoga arhiva austrijskoga otpora Gerharda Baumgartnera „Hrvati a posebno i Novoseoci za vrime Tretoga Reicha i novoseoske žrtve“ u kom je bacio čisto novo svitlo na vrime nacionalsocijalizma, o komu je rekao da su se nacistom dogodile i katastrofalne pogriške u popisivanju žrtav i procjeni aktualne situacije.

Slavistica ne Bečkom sveučilišću Katarina Tyran je ov simpozij pak dopeljala u aktualnu sadašnjost i je dala pogled na moguću – iz hrvatskoga gledišća poželjenu – budućnost referirajući o „Vidljivosti hrvatskoga jezika u Novom Selu kao znak jezičnoga opstanka kroz stoljeća i kao sredstvo za jačanje jezične svisti u budućnosti“.

Putovanje po Novom Selu

Po dopodnevni predavanji je otpodne slijedio aktivni dio za diozimatelje simpozija. U tri otpodne je počelo pišačenje kroz Novo Selo, kade je Petar Tyran peljao od jednoga znamenitoga mjesta do drugoga. Prem godinastoga vrimena je diozela velika grupa ka je piše odnosno na dvokolcu proputovala selo.

Prva štacija je bila park Anije Rosar (sic!), poznata austrijska glumica ka je porijeklom po majki, Ani Kustrić, iz Novoga Sela. Daljnje štacije su bile gušternja, hrvatska lipa, trg Marije Mladošević, socijal- demokratka i općinska savjetnica, ka je zatražila tajno glasovanje i navodno glasala protiv Anschlussa, osnovna škola, bojni spomenik s dvojezičnim natpisom ne samo o spadjeni vojaki, nego i o seoski žrtva i židovski žrtva za vrime bojev, muzej, Trg Šimona Kniefaca, cimitor, crikva i Riunjak.

Uz Petra Tyrana je pri pišačenju kroz selo govorio i duhovnik Jonči Karall o Šimonu Kniefacu, ki je bio jedan od 23 duhovnikov rodom iz Novoga Sela. Nadalje je predstavio na seoskom cimitoru pokopane farnike Novoga Sela.

Najopširnija štacija je bila u crikvi, kade je Hani Reibach pokazao svih pet kulturnih epohov novoselske crikve, ke su sada viduće po temeljitoj renovaciji i rekonstrukciji. Početo od gotičkih oblokov, prik barokne apsidije ča do suvrimenoga oltara.

Dokle je grupa pri putovanju kroz selo nastala sve manja, je velik dio, pred svim i mladjih došao na drugi dio otpodneva, ki je bio posvećen poljodjelstvu. Wolf-Dieter Škodler, potpredsjednik MUK-a je predstavio svoju bogatu zbirku seljačkih alatov, mašinov i starih traktorov. Ne temelju alatov je predstavio i razvitak u poljodjelstvu, a isto tako i posebnosti u razvitku traktorov. Neke stare stroje je stavio i u pogon.

Kulturni program završetak simpozija

Zvečera je slijedio kulturni program u seoskoj dvorani. Hatsko kolo i Kolo Slavuj su predstavili bogatstvo gradišćanskohrvatske folklorne scene.

Pritom je Kolo Slavuj predstavio i svoju najnoviju publikaciju „Narodni plesni običaji gradišćanskih Hrvata”. Filip Tyran je pri prezentaciji istaknuo novoselska težišća ovoga pregleda dr. Ivana Ivančanovoga istraživanja.

Branko Kornfeind, predsjednik Hatskoga kola, je u razgovoru s Marijanom Palatin obrazložio njegovo istraživačko djelovanje u Novom Selu kot i želju, da bi se prilikom 30-ljetno- ga jubileja domaće folklorne grupe opet aktivirala plesačka sekcija Hatskoga Kola.

Završetak večera je bio novoselski kulinarij s bečki odreski i žemljenimi fritami.

Ov simpozij je bio samo jedan dio slavlja doseljivanja Hrvatov. Polag peljača projekta Petra Tyrana je predvidjena publikacija, ka sadržava sva predavanja kot i dodatnih informacijov oko doseljivanja Hrvatov u Novo Selo. Martin Miletić je bio presrićan, jer je bilo zanimanje veće nego dočekano.